Posebne skupine radnika i zaštita na radu

Početna stranica » Zaštita na radu » Posebne skupine radnika i zaštita na radu

Posebne skupine radnika su radnici i osobe na radu kojima poslodavac mora osigurati dodatnu zaštitu jer određeni poslovi, štetnosti ili uvjeti rada mogu za njih predstavljati povećani rizik.

U praksi se to najčešće odnosi na maloljetne radnike, učenike na praktičnoj nastavi, trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile ili doje, radnike oboljele od profesionalne bolesti te radnike sa smanjenom ili preostalom radnom sposobnošću. Poslodavac ne smije takve radnike rasporediti na poslove koji bi mogli štetno djelovati na njihovu sigurnost, zdravlje, razvoj, trudnoću, dojenje ili preostalu radnu sposobnost.

U ovom članku objašnjavamo tko spada u posebne skupine radnika, što te osobe smiju i ne smiju raditi, koje su obveze poslodavca prema Zakonu o zaštiti na radu, koja su prava radnika i koje su najčešće greške koje se pojavljuju u procjeni rizika i svakodnevnoj praksi.

Ključno u kratko

  • Posebne skupine radnika prema Zakonu o zaštiti na radu uključuju maloljetnike, trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje, profesionalno oboljele radnike i radnike sa smanjenom ili preostalom radnom sposobnošću.
  • Poslodavac mora u procjeni rizika naznačiti poslove koji su potencijalno rizični za posebno osjetljive skupine radnika.
  • Maloljetnici ne smiju raditi poslove s posebnim uvjetima rada, osim iznimno ako su završili odgovarajuće stručno obrazovanje i ispunjavaju propisane uvjete.
  • Trudna radnica i radnica koja doji ne smiju raditi poslove koji su za njih zabranjeni posebnim pravilnikom, a rizični poslovi moraju se procijeniti i prilagoditi.
  • Radnik sa smanjenom radnom sposobnošću ne smije se rasporediti na posao koji dodatno ugrožava njegovo zdravlje ili preostalu radnu sposobnost.
  • Kazne za propuste u procjeni rizika i organizaciji zaštite na radu mogu iznositi 30.000 kn za poslodavca pravnu osobu, odnosno približno 3.981,68 eura prema fiksnom tečaju konverzije.

Tko spada u posebne skupine radnika?

Zakon o zaštiti na radu koristi pojam posebno osjetljive skupine radnika. Poslodavac je tim skupinama obvezan osigurati posebnu zaštitu na radu jer za njih određeni rizici mogu imati teže posljedice nego za prosječnog radnika.

Prema članku 37. Zakona o zaštiti na radu, posebno osjetljive skupine su:

Posebna skupinaZašto je potrebna posebna zaštitaPrimjer rizika
Maloljetni radniciZaštita duševnog i tjelesnog razvojastrojevi, noćni rad, opasne kemikalije, poslovi s posebnim uvjetima rada
Trudne radniceZaštita trudnoće, radnice i plodateški tereti, vibracije, buka, kemikalije, biološki agensi, zračenja
Radnice koje su nedavno rodileZaštita oporavka od trudnoće i porodafizički napori, smjenski rad, izloženost štetnostima
Radnice koje dojeZaštita zdravlja djeteta i radnicekemikalije, biološke štetnosti, tvari koje mogu utjecati na dojenje
Radnici oboljeli od profesionalne bolestiSprječavanje daljnjeg pogoršanja zdravljaponovna izloženost istoj štetnosti koja je uzrokovala bolest
Radnici sa smanjenom ili preostalom radnom sposobnošćuOčuvanje preostale radne sposobnostirad na poslovima koji prelaze utvrđena ograničenja

Važno je razlikovati opći pojam “ranjive” ili “osjetljive” osobe od zakonske obveze poslodavca. Poslodavac mora postupati prema procjeni rizika, nalazu medicine rada, posebnim propisima i stvarnim uvjetima rada.

Koje su glavne obveze poslodavca?

Prva obveza poslodavca je izraditi procjenu rizika koja odgovara stvarnim poslovima i uvjetima rada. Prema članku 37. Zakona o zaštiti na radu, u procjeni rizika moraju biti naznačeni poslovi koji su potencijalno rizični za posebno osjetljive skupine radnika.

To znači da nije dovoljno u procjeni rizika imati općenitu rečenicu: “posebne skupine radnika ne smiju raditi rizične poslove”. Potrebno je konkretno navesti koji su poslovi rizični, za koju skupinu, zbog kojih opasnosti, štetnosti ili napora i koje mjere poslodavac primjenjuje.

Što poslodavac mora napraviti u praksi?

  1. Utvrditi postoje li u tvrtki posebne skupine radnika ili osobe na radu.
  2. U procjeni rizika naznačiti poslove potencijalno rizične za te skupine.
  3. Provjeriti postoje li poslovi koje određena skupina ne smije obavljati.
  4. Po potrebi zatražiti mišljenje specijalista medicine rada.
  5. Prilagoditi uvjete rada, radno vrijeme ili mjesto rada.
  6. Osigurati druge odgovarajuće poslove ako prilagodba nije moguća.
  7. Voditi dokumentaciju o poduzetim mjerama.
  8. Osposobiti radnike i ovlaštenike da znaju prepoznati ograničenja.

U većim sustavima, primjerice u proizvodnji, logistici, zdravstvu, hotelijerstvu ili građevini, ovo treba biti dio redovitog postupka kod zapošljavanja, promjene radnog mjesta, povratka s bolovanja, trudnoće, učenika na praksi i svake promjene procjene rizika.

Zaštita na radu maloljetnika

Maloljetnik je osoba koja je navršila 15 godina, a mlađa je od 18 godina. Zapošljavanje maloljetne osobe dopušteno je samo u granicama koje propisuju Zakon o radu, Zakon o zaštiti na radu i posebni pravilnici.

Zaštita na radu maloljetnika posebno je stroga jer se štiti njihov tjelesni i psihički razvoj, sigurnost, zdravlje i ćudoređe. Poslodavac ne smije maloljetnika rasporediti na posao koji ne može sigurno obavljati zbog dobi, neiskustva, nedostatka obuke ili nedovoljne psihofizičke zrelosti.

Što maloljetnik ne smije raditi?

Prema članku 38. Zakona o zaštiti na radu, maloljetnik ne smije obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, osim ako je završio stručno srednjoškolsko obrazovanje za te poslove i ispunjava ostale propisane uvjete.

Prema Pravilniku o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik (NN 89/15), maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji uključuju:

  • štetno izlaganje fizikalnim, biološkim i kemijskim štetnostima
  • poslove s posebnim uvjetima rada, osim propisane iznimke
  • poslove koji su iznad njegovih fizičkih ili psiholoških sposobnosti
  • poslove s opasnim kemikalijama, kancerogenim, mutagenim ili reproduktivno toksičnim tvarima
  • poslove s opasnošću od visokog napona
  • poslove kod kojih postoji opasnost od rušenja građevina
  • poslove s eksplozivima, pirotehničkim sredstvima i stlačenim plinovima
  • poslove pri kojima je izložen štetnom utjecaju buke i vibracija
  • poslove u kockarnicama, noćnim barovima, noćnim klubovima i sličnim prostorima koji mogu ugroziti njegovo ćudoređe

Zakon o radu dodatno zabranjuje prekovremeni rad maloljetnika. Noćni rad maloljetnika zabranjen je, osim u vrlo ograničenim iznimkama propisanim zakonom, uz zabranu rada od ponoći do četiri sata ujutro i uz nadzor punoljetne osobe.

Mora li maloljetnik na liječnički pregled?

Maloljetnik se ne smije zaposliti prije prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti kada je to propisano. Pravilnik o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i o aktivnostima u kojima smije sudjelovati propisuje da se zdravstvena sposobnost utvrđuje prije početka rada i tijekom rada, najkasnije protekom godine dana rada maloljetnika.

Pregled se obavlja prema doktrini medicine rada, na temelju uputnice poslodavca koja mora sadržavati podatke o poslu, trajanju posla te opasnostima i štetnostima kojima maloljetnik može biti izložen.

Zaštita na radu učenika na praktičnoj nastavi

Učenici na praksi, učenici na praktičnoj nastavi, naučnici i redoviti učenici srednjoškolskih ustanova koji rade prema posebnom propisu smatraju se osobama na radu u smislu Zakona o zaštiti na radu. To znači da poslodavac ili pravna osoba kod koje se praksa obavlja mora osigurati uvjete rada koji ne ugrožavaju njihovu sigurnost i zdravlje.

Zaštita na radu praktična nastava posebno je osjetljiva tema jer se učenici često nalaze u radnom okruženju bez iskustva, s ograničenim poznavanjem rizika i bez rutine koju imaju odrasli radnici. Zato nadzor mentora ili ovlaštene osobe mora biti stvaran, a ne samo formalan.

Što poslodavac mora osigurati učeniku na praksi?

  • upoznavanje s rizicima prije početka praktičnog rada
  • upute za siguran rad razumljive učeniku
  • nadzor osobe zadužene za učenika
  • osobnu zaštitnu opremu ako proizlazi iz procjene rizika
  • zabranu pristupa poslovima i zonama koje nisu dopuštene učenicima
  • sigurne strojeve, alate i radne postupke
  • poštivanje ograničenja radnog vremena i odmora prema propisima

Primjer iz prakse: učenik na praktičnoj nastavi u automehaničarskoj radionici može uz nadzor učiti osnovne radne postupke, ali ga ne treba samostalno rasporediti na rad ispod vozila na dizalici, rad s opasnim kemikalijama ili upravljanje opremom za koju nema znanje, nadzor i propisane uvjete.

maloljetnik na radnom mjestu

Zaštita na radu za trudnice

Zaštita na radu trudnice uređena je Zakonom o zaštiti na radu, Zakonom o radu i Pravilnikom o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu trudne radnice, radnice koja je nedavno rodila i radnice koja doji (NN 91/15).

Prema članku 39. Zakona o zaštiti na radu, poslodavac mora provoditi posebnu zaštitu trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile i radnica koje doje radi zaštite od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, oporavak od trudnoće i poroda, zdravlje radnice ili zdravlje djeteta.

Tko se smatra trudnom radnicom, radnicom koja je nedavno rodila i radnicom koja doji?

SkupinaDefinicija prema pravilnikuPraktična napomena
Trudna radnicaRadnica koja je o trudnoći obavijestila poslodavca u pisanom oblikuPoslodavac tek tada može formalno primijeniti posebne mjere vezane uz trudnoću
Radnica koja je nedavno rodilaRadnica kojoj od poroda nije prošlo više od šest mjeseci i koja je o tome pisano obavijestila poslodavcaZaštita se odnosi na razdoblje oporavka nakon poroda
Radnica koja dojiMajka djeteta do navršene prve godine života koje doji, koja je o tome obavijestila poslodavca najkasnije 30 dana prije povratka na radRizici se procjenjuju i u odnosu na dijete koje doji

Koje poslove trudnica ne smije raditi?

Pravilnik NN 91/15 razlikuje rizične poslove koje treba procijeniti i poslove koje trudna radnica ili radnica koja doji ne smije obavljati ni pod kojim uvjetima ako je procijenjen rizik od izlaganja propisanim štetnostima.

U procjeni rizika posebnu pozornost treba obratiti na:

  • udarce, vibracije i nagle pokrete
  • rukovanje teškim teretima, posebno opasnima za leđa i lumbalni dio tijela
  • štetan utjecaj buke
  • ionizirajuće i neionizirajuće zračenje
  • ekstremnu hladnoću ili vrućinu
  • dugotrajno stajanje, prisilne položaje tijela i fizički umor
  • biološke agense rizičnih skupina
  • opasne kemikalije, osobito mutagene, karcinogene i reproduktivno toksične tvari
  • tvari koje mogu štetno djelovati na dojenje ili dijete koje doji

Poslodavac ne smije sam paušalno odlučiti da je neki posao “siguran za trudnicu” ako postoje ozbiljne štetnosti. Ocjenu rizika i prijedlog mjera daje specijalist medicine rada na temelju procjene rizika i medicinske dokumentacije prema propisanim pravilima.

Smije li se trudnici smanjiti plaća zbog premještaja?

Ne. Ako poslodavac zbog zaštite na radu trudnoj radnici, radnici koja je nedavno rodila ili radnici koja doji prilagodi uvjete rada, organizaciju radnog vremena ili je premjesti na drugo odgovarajuće mjesto rada, to ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće.

Ako poslodavac ne može osigurati posebnu zaštitu na radu, radnica ostvaruje pravo na dopust uz naknadu plaće u skladu s posebnim propisom.

Zaštita radnika sa smanjenom radnom sposobnošću

Posebna zaštita odnosi se i na radnike kod kojih je utvrđeno oboljenje od profesionalne bolesti, smanjena i preostala radna sposobnost ili neposredni rizik od smanjenja radne sposobnosti.

Prema članku 40. Zakona o zaštiti na radu, poslodavac mora provoditi posebnu zaštitu radi sprječavanja daljnjeg oštećenja zdravlja i očuvanja preostale radne sposobnosti.

Radnici s invaliditetom

Što poslodavac mora napraviti?

  • prilagoditi radne uvjete
  • prilagoditi organizaciju radnog vremena
  • ukloniti izloženost rizicima koji pogoršavaju zdravstveno stanje
  • omogućiti druge odgovarajuće poslove
  • omogućiti rad na drugom mjestu rada ako prilagodbe nisu izvedive
  • postupati prema nalazu medicine rada i nadležnih tijela

Primjer iz prakse: radnik kojem je zbog profesionalne bolesti utvrđeno trajno ograničenje za rad u buci ne smije se vratiti na isto radno mjesto ako je buka bila uzrok oštećenja zdravlja. Poslodavac mora razmotriti prilagodbu radnog mjesta, premještaj ili druge odgovarajuće poslove koji ne ugrožavaju preostalu radnu sposobnost.

Koje poslove posebne skupine radnika smiju raditi?

Posebne skupine radnika smiju raditi sve poslove koji su za njih sigurni, za koje ispunjavaju propisane uvjete i koji ne ugrožavaju njihovo zdravlje, razvoj, trudnoću, dojenje ili preostalu radnu sposobnost.

Ključ nije u tome da se posebne skupine radnika automatski isključe iz rada. Ključ je u tome da se posao pravilno procijeni i prilagodi kada je to potrebno.

SkupinaMože raditiNe smije raditi
MaloljetnikPoslove koji ne ugrožavaju sigurnost, zdravlje, razvoj i ćudoređe, uz propisane preglede i nadzorPoslove zabranjene pravilnikom, prekovremeni rad, u pravilu noćni rad, poslove s posebnim uvjetima rada osim propisane iznimke
Učenik na praksiPoslove u okviru praktične nastave i učenja temeljenog na radu, uz nadzor i sigurnosne uputeRizične poslove za koje nema nadzor, osposobljenost ili propisane uvjete
Trudna radnicaPoslove koji ne predstavljaju rizik za nju ili plod, odnosno prilagođene poslovePoslove zabranjene pravilnikom i poslove za koje je utvrđen neprihvatljiv rizik
Radnica koja dojiPoslove koji ne ugrožavaju zdravlje djeteta ili dojenjePoslove s rizičnim kemikalijama, biološkim i drugim štetnostima ako je utvrđen rizik
Radnik sa smanjenom sposobnošćuPoslove u skladu s preostalom radnom sposobnošćuPoslove koji dodatno ugrožavaju zdravlje ili su protivni nalazu medicine rada

Kako procjena rizika treba obraditi posebne skupine?

Procjena rizika mora biti temelj za sve odluke o posebnim skupinama radnika. Ako u procjeni rizika nema posebnih skupina, a poslodavac ima učenike na praksi, maloljetnike, trudnice ili radnike s ograničenjima, dokument nije dovoljno dobar za stvarnu primjenu.

Dobra procjena rizika treba za svako radno mjesto odgovoriti na pitanja:

  • može li posao obavljati maloljetnik
  • može li posao obavljati trudna radnica
  • može li posao obavljati radnica koja doji
  • postoji li izloženost buci, vibracijama, kemikalijama, biološkim agensima ili zračenju
  • postoji li rad s teškim teretima, prisilnim položajima ili velikim fizičkim naporom
  • postoji li rad noću, u smjenama, na visini, sa strojevima ili opasnom radnom opremom
  • koje mjere treba primijeniti ako radnik pripada posebnoj skupini

U praksi se preporučuje da se u procjeni rizika za svako radno mjesto doda posebna oznaka: “rizično za maloljetnike”, “rizično za trudnice”, “rizično za radnice koje doje”, “rizično za radnike s ograničenjem radne sposobnosti” ili “nije primjenjivo”. To znatno olakšava kasnije raspoređivanje radnika.

Priznata pravila i norme koje pomažu u procjeni

Zaštita posebnih skupina radnika prvenstveno se temelji na zakonu, pravilnicima, procjeni rizika i mišljenju medicine rada. Međutim, kod tehničke procjene radnih mjesta korisno je primjenjivati i priznata pravila struke.

U praksi se često koriste:

  • HRN EN ISO 12100 za procjenu i smanjenje rizika kod strojeva
  • HRN EN ISO 7010 za sigurnosne znakove
  • HRN EN ISO 45001 kao okvir za sustavno upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu
  • HRN EN ISO 11228 za ručno rukovanje teretima i ergonomske rizike
  • HRN EN 1005 za sigurnost strojeva i fizičko opterećenje radnika
  • odgovarajuće HRN EN norme za osobnu zaštitnu opremu, zaštitu sluha, zaštitu očiju, rukavice i zaštitnu obuću

Norma sama po sebi ne zamjenjuje propis, ali pomaže stručnjaku zaštite na radu i poslodavcu da dokažu kako su mjere odabrane prema pravilima struke, osobito kod strojeva, ergonomije, buke, vibracija i osobne zaštitne opreme.

Prava radnika koji pripadaju posebnim skupinama

Radnik koji pripada posebnoj skupini ima pravo na radne uvjete koji ne ugrožavaju njegovu sigurnost i zdravlje. To ne znači automatski pravo na nerad, nego pravo na prilagodbu, premještaj ili zaštitnu mjeru kada postoji rizik.

U praksi ta prava uključuju:

  • pravo da ne bude raspoređen na posao koji mu je zabranjen
  • pravo na procjenu rizika koja uzima u obzir posebnu osjetljivost
  • pravo na prilagodbu uvjeta rada i organizacije radnog vremena
  • pravo na druge odgovarajuće poslove ako prilagodba nije moguća
  • pravo na zaštitu plaće kod propisane prilagodbe za trudnice, radnice koje su nedavno rodile i radnice koje doje
  • pravo na zdravstveni pregled kada je propisan
  • pravo na informacije i upute o rizicima
  • pravo na zaštitu od štetnih posljedica zbog korištenja zakonskih prava

Kod trudnica je važno naglasiti i zabranu nejednakog postupanja prema Zakonu o radu. Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog trudnoće niti tražiti podatke o trudnoći, osim ako radnica osobno zahtijeva određeno pravo radi zaštite trudnica.

Najčešće greške poslodavaca

Kod posebnih skupina radnika na terenu se često ponavljaju iste greške. Problem najčešće nije zla namjera, nego nepoznavanje propisa i neusklađena procjena rizika.

  • procjena rizika ne navodi poslove rizične za posebne skupine
  • učenici na praktičnoj nastavi rade bez stvarnog nadzora
  • maloljetnici obavljaju poslove koji nisu primjereni njihovoj dobi ili zdravstvenoj sposobnosti
  • trudna radnica ostaje na istom radnom mjestu iako postoji izloženost kemikalijama, buci, vibracijama ili teškim teretima
  • poslodavac smanjuje plaću nakon premještaja trudnice na sigurnije poslove
  • radnik s profesionalnom bolešću vraća se na isti štetni izvor rada
  • ovlaštenici nisu upoznati s ograničenjima za posebne skupine radnika
  • nema komunikacije između medicine rada, poslodavca, stručnjaka zaštite na radu i neposrednog rukovoditelja

Najopasnija praksa je kad se sve svodi na usmeni dogovor. Kod posebnih skupina radnika preporuka je svaku važnu odluku dokumentirati: nalaz medicine rada, procjenu rizika, odluku o premještaju, prilagodbu radnog vremena, uputu ovlašteniku i obavijest radniku.

Koje sve obveze poslodavci imaju po Zakonu o zaštiti na radu možete vidjeti na našem popisu svih obveza poslodavca.

Kazne i inspekcijske mjere

Ako poslodavac ne zaštiti posebne skupine radnika, rizik nije samo novčana kazna. Inspektor rada može narediti udaljenje radnika s mjesta rada ako poslodavac ne može dokazati ispunjavanje propisanih uvjeta ili ako radnik ne smije obavljati određeni posao.

Prema Zakonu o zaštiti na radu, poslodavac pravna osoba može biti kažnjen novčanom kaznom od 30.000 kn ako nije procijenio rizike u pisanom ili elektroničkom obliku, ako procjena rizika nije dostupna radniku na mjestu rada ili ako radnici odnosno njihovi predstavnici nisu sudjelovali u izradi procjene rizika. Iznos od 30.000 kn približno odgovara 3.981,68 eura, a iznos od 6.000 kn za odgovornu osobu približno 796,34 eura.

U slučaju ponavljanja prekršaja kazne se mogu udvostručiti. Osim toga, Zakon o radu propisuje posebne kazne za nepravilnosti vezane uz rad maloljetnika, prekovremeni rad maloljetnika, noćni rad maloljetnika, traženje podataka o trudnoći i druge povrede prava posebno zaštićenih radnika.

PropustMoguća posljedica
Posebne skupine nisu obrađene u procjeni rizikaNaredba inspektora, kazna, obveza izrade ili dopune procjene rizika
Maloljetnik radi zabranjene posloveUdaljenje s rada, mjere inspekcije, kazne prema propisima o radu i ZNR
Trudnica radi posao s neprihvatljivim rizikomObveza prilagodbe, premještaja ili dopusta prema posebnom propisu
Radnik s profesionalnom bolešću izložen je istom rizikuRizik pogoršanja zdravlja, odgovornost poslodavca, mjere inspekcije
Nema dokaza o zdravstvenoj sposobnosti gdje je propisanaZabrana rada na tom poslu do utvrđenja sposobnosti

Praktična kontrolna lista za poslodavca

Prije sljedećeg internog nadzora provjerite sljedeće:

PitanjeDa / Ne
Navodi li procjena rizika poslove rizične za posebne skupine radnika?
Znaju li ovlaštenici koje poslove maloljetnici ne smiju obavljati?
Postoji li postupak za učenike na praktičnoj nastavi?
Jesu li za maloljetnike provedeni potrebni zdravstveni pregledi?
Jesu li u procjeni rizika označeni poslovi rizični za trudnice i radnice koje doje?
Postoji li postupak premještaja radnice ako posao predstavlja rizik?
Postupa li se prema nalazima medicine rada kod radnika s ograničenjima?
Jesu li posebne skupine obrađene u uputama za rad i osposobljavanju?
Jesu li odluke o prilagodbama dokumentirane?
Jesu li radnici upoznati s pravom na posebnu zaštitu?

Ako na više pitanja odgovorite “ne”, preporuka je ažurirati procjenu rizika i provjeriti postupke za posebne skupine radnika.

FAQ: posebne skupine radnika

Tko spada u posebne skupine radnika?

U posebne skupine radnika spadaju maloljetni radnici, trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje, radnici oboljeli od profesionalne bolesti te radnici sa smanjenom ili preostalom radnom sposobnošću. Poslodavac za njih mora u procjeni rizika naznačiti poslove koji mogu biti rizični. Mjere zaštite ovise o konkretnom poslu, štetnostima, nalazu medicine rada i posebnim propisima.

Što znači zaštita na radu trudnice?

Zaštita na radu trudnice znači da poslodavac mora procijeniti rizike koji mogu ugroziti trudnicu ili plod te prilagoditi uvjete rada, radno vrijeme ili mjesto rada. Trudna radnica ne smije obavljati poslove koji su zabranjeni posebnim pravilnikom. Ako prilagodba nije moguća, radnica ostvaruje prava prema posebnim propisima, uključujući dopust uz naknadu plaće.

Smiju li maloljetnici raditi poslove s posebnim uvjetima rada?

Maloljetnici u pravilu ne smiju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada. Iznimka postoji ako je maloljetnik završio stručno srednjoškolsko obrazovanje za te poslove, ispunjava sve ostale propisane uvjete i utvrđena mu je zdravstvena sposobnost. I tada takav rad mora biti pod nadzorom ovlaštene osobe poslodavca.

Kako se uređuje zaštita na radu učenika na praksi?

Učenici na praksi smatraju se osobama na radu i poslodavac mora osigurati sigurne uvjete rada, upute, nadzor i osobnu zaštitnu opremu ako je potrebna. Učenici ne smiju samostalno obavljati rizične poslove za koje nisu osposobljeni ili koji nisu dopušteni njihovoj dobi i zdravstvenoj sposobnosti. Praktična nastava mora biti organizirana tako da ne ugrožava zdravlje, sigurnost, razvoj i školovanje učenika.

Smije li trudnica raditi prekovremeno?

Prema Zakonu o radu, trudnica može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku, osim u slučaju više sile. To ne znači da svaki prekovremeni rad trudnice automatski postaje dopušten sa stajališta zaštite na radu. Poslodavac i dalje mora provjeriti procjenu rizika i osigurati da rad ne ugrožava trudnicu ili plod.

Mora li poslodavac premjestiti radnicu ako je trudna?

Poslodavac mora prilagoditi uvjete rada ili organizaciju radnog vremena ako postoje rizici za trudnu radnicu ili plod. Ako prilagodba nije tehnički izvediva ili opravdana, mora joj ponuditi druge odgovarajuće poslove odnosno drugo mjesto rada. Takva promjena ne smije dovesti do smanjenja plaće.

Što ako radnik ima smanjenu radnu sposobnost?

Ako je radniku utvrđena smanjena ili preostala radna sposobnost, poslodavac mora prilagoditi radne uvjete i organizaciju rada kako bi spriječio daljnje oštećenje zdravlja. Ako prilagodba nije moguća, treba omogućiti druge odgovarajuće poslove ili rad na drugom mjestu rada. Poslodavac ne smije radnika rasporediti na posao koji je protivan nalazu ili koji dodatno ugrožava njegovo zdravlje.

Koje su kazne ako poslodavac ne zaštiti posebne skupine radnika?

Kazne ovise o vrsti prekršaja. Ako poslodavac nema pravilnu procjenu rizika ili ona nije dostupna radniku, Zakon o zaštiti na radu propisuje kaznu od 30.000 kn za pravnu osobu i 6.000 kn za odgovornu osobu, uz mogućnost udvostručenja kod ponavljanja. Kod maloljetnika i trudnica moguće su i kazne prema Zakonu o radu, posebno za zabranjeni rad, prekovremeni rad, noćni rad ili nejednako postupanje.

Za kraj…

Posebne skupine radnika zahtijevaju pažljiviju organizaciju zaštite na radu jer isti posao ne nosi jednak rizik za svakog radnika. Ono što je prihvatljivo za zdravog punoljetnog radnika ne mora biti prihvatljivo za maloljetnika, trudnu radnicu, radnicu koja doji, učenika na praksi ili radnika kojem je utvrđena smanjena radna sposobnost.

Najvažniji dokument je procjena rizika. U njoj moraju biti jasno označeni poslovi koji su potencijalno rizični za posebne skupine radnika, a mjere ne smiju ostati samo općenite. Poslodavac mora znati tko smije raditi koji posao, pod kojim uvjetima, uz koji nadzor, s kojom zaštitnom opremom i na temelju kojeg mišljenja medicine rada.

Posebnu pažnju treba obratiti na učenike na praktičnoj nastavi, maloljetnike u sezonskom ili povremenom radu, trudnice u proizvodnji, zdravstvu, ugostiteljstvu, laboratorijima i logistici te radnike koji se vraćaju na posao nakon profesionalne bolesti ili dugotrajnog zdravstvenog ograničenja.

Ako niste sigurni jesu li posebne skupine radnika pravilno obrađene u Vašoj procjeni rizika, zatražite stručni pregled dokumentacije i radnih mjesta. Pravodobna prilagodba radnih uvjeta je znatno jednostavnija i jeftinija od inspekcijskog postupka, ozljede na radu ili spora s radnikom.