Zaštita na radu predstavlja temeljni element sigurnog i uspješnog poslovanja. Prema Zakonu o zaštiti na radu svaki poslodavac obvezan je organizirati, provoditi i nadzirati mjere zaštite na radu kako bi se spriječile ozljede, profesionalne bolesti, požari i drugi izvanredni događaji. Ovaj sveobuhvatni vodič donosi objedinjene informacije iz svih relevantnih propisa i prijašnjih članaka, kako bi poslodavci imali centraliziran i potpun izvor informacija.
Organiziranje provedbe zaštite na radu
Zaštitu na radu poslodavac mora implementirati i kontinuirano provoditi te unaprijeđivati. Da bi se to ostvarilo potrebno je zaposliti stručnjaka zaštite na radu čiji broj i kvalifikacije ovise o broju i djelatnosti poslodavca. Poslodavci koji zapošljavaju do 49 zaposlenika obavljanje poslova zaštite na radu mogu ugovoriti s vanjskom tvrtkom bez zapošljavanja stručnjaka.
Sadržaj
- Pregled obveza poslodavaca
- Izrada procjene rizika
- Izrada Plana osposobljavanja radnika
- Osposobljavanje radnika iz zaštite na radu
- Ispitivanje radne opreme
- Zahtjevi za radne prostore
- Ispitivanje radnog okoliša
- Ispitivanje električnih i gromobranskih instalacija
- Zaštita od požara
- Evakuacija i spašavanja
- Osobna zaštitna sredstva
- Samostalno vođenje zaštite na radu
- Upute za rad na siguran način
- Ugovaranje usluga medicine rada
- Osnivanje odbora zaštite na radu
- Zabrana konzumacije duhana, alkohola i opojnih droga
- Najčešće pogreške poslodavaca
- FAQ – Česta pitanja
1. Pregled obveza poslodavca
Sukladno važećoj zakonskoj regulativi iz područja zaštite na radu, poslodavci su dužni:
- izraditi i posjedovati važeću i ažurnu procjenu rizika
- osposobljavanje radnika za rad na siguran način i početno gašenje požara
- osposobljavanje ovlaštenika i povjerenika radnika
- osposobiti najmanje jednog djelatnika za voditelja evakuacije (po svakoj lokaciji i u svakoj smjeni)
- osposobiti najmanje jednog djelatnika na 20 zaposlenih za pružanje prve pomoći (po svakoj lokaciji i u svakoj smjeni) te dodatnog djelatnika za pružanje prve pomoći na svakih daljnjih 50 zaposlenika
- osiguravanje ispitivanja radnog okoliša
- osiguravanje ispitivanja radne opreme
- redovita ispitivanja električnih instalacija i gromobrana
- organizacija i provedba vježbi evakuacije i spašavanja
- izraditi plan evakuacije
- osiguravanje osobnih zaštitnih sredstava
- vođenje dokumentacije iz zaštite na radu
- prijavljivanje i analiza ozljeda na radu
- osiguravanje ormariće prve pomoći
- osigurati dovoljan broj vatrogasnih aparata sukladno požarnom opterećenju
2. Izrada procjene rizika
Analiza stanja zaštite na radu počinje procjenom rizika. Svaku aktivnost treba analizirati u pogledu potencijalnih opasnosti i njihovih vjerojatnosti, a umnožak te dvije ocjene daje rizik. Procjena rizika mora odgovarati stvarnom stanju što za posljedicu zahtjeva kontinuirano ažuriranje kako bi se prilagodila svaka promjena kod poslodavca – svaki odlazak radnika ili zapošljavanje novog, uvođenje nove opreme ili radnog procesa, otpisivanje starih strojeva, uvođenje novih radnih mjesta i ostalo zahtijeva izmjenu procjene rizika. Procjenu rizika za svoje potrebe mogu izrađivati i sami poslodavci i mogu ju samostalno ažurirati. Ako imate važeću procjenu rizika svaku manju izmjenu možete sami odraditi. Isto tako, važno je da procjena bude dostupna svakom radniku na svakom radnom mjestu, bilo u papirantom ili digitalnom obliku. Ako je u papirnatom obliku nije potrebno da kompletna bude na svakom radnom mjestu, već je dovoljno da radnik ima uvid u analizu rizika svog radnog mjesta i radnih procesa.
3. Izrada Plana osposobljavanja radnika
Poslodavci trebaju izraditi program osposobljavanja radnika koji uključuje teorijsku i praktičnu obuku o sigurnosti na radu, prilagođenu specifičnostima radnog mjesta.
4. Osposobljavanja radnika iz zaštite na radu
4.1. Osposobljavanje za rad na siguran način i početno gašenje požara
Svi zaposlenici moraju proći ova osposobljavanja. Nakon zapošljavanja poslodavac ima rok od 60 dana za provedbu osposobljavanja za rad na siguran način, dok za početno gašenje požara mora biti osposobljen odmah. Unutar navedenog roka od 60 dana radnik radi pod nadzorom drugog djelatnika osposobljenog za rad na siguran način za poslove na kojima radi novi radnik. Poslodavac mora pismeno odrediti koji će djelatnik provoditi nadzor nad novim radnikom. Osposobljavanje provodi vanjska tvrtka ili stručnjak zaštite na radu zaposlen kod poslodavca, odnosno sam poslodavac (pod uvjetom da stručnjak ili poslodavac imaju stečena andragoška znanja i o tome posjeduju važeću svjedodžbu). Početno gašenje požara zahtijeva posebno ovlaštenje i to u načelu provode vanjske tvrtke.
Kod bilo kakve promjene u radnom procesu, uvođenja nove opreme ili tehnologije, promjene radnog mjesta ili oštećenja zdravlja uslijed rada/radnih procesa poslodavac mora ponovno provesti osposobljavanje djelatnika za rad na siguran način. U slučaju pojave novih rizika poslodavac mora ponovno provesti osposobljavanje radnika.
4.2. Osposobljavanje ovlaštenika poslodavca
Ovlaštenik je osoba koja predstavlja poslodavca u provedbi zaštite na radu. Ovlaštenik ima pravo da umjesto poslodavca određenom radniku zabrani rad ako ne radi u skladu sa pravilima zaštite na radu ili ne radi pod nadzorom osposobljenog radnika, zabrani rad radniku ako ne zadovoljava uvjete za obavljanje određenih poslova (poslovi s povećanim rizicima), isključi neispravnu radnu opremu i nesigurnu osobnu zaštitnu opremu, nadzire rade li radnici u skladu s pravilima zaštite na radu, uputama za siguran rad, uputama proizvođača i ostalim uputama. Ovlaštenika može osposobiti poslodavac, stručnjak zaštite na radu zaposlen kod poslodavca ili vanjska tvrtka.
4.3. Osposobljavanje povjerenika radnika
Povjerenika radnika biraju radnici između sebe. Njegova je glavna zadaća biti glas radnika prema poslodavcu u pitanju poboljašanja sigurnosti rada. Povjerenik radnika će poslodavcu, u ime radnika, iznositi prijedloge za poboljšanje sigurnosti i upozoravati na promjene koje radnici primjete, a mogu ugrožavati sigurnost i zdravlje radnika. Povjerenika radnika može osposobiti poslodavac, stručnjak zaštite na radu zaposlen kod poslodavca ili vanjska tvrtka.
4.4. Osposobljavanje za pružanje prve pomoći
Na svakoj lokaciji poslodavca gdje istovremeno radi dvije ili više osoba najmanje jedna treba biti osposobljena za pružanje prve pomoći. Ako na toj lokaciji u istoj smjeni radi više od 50 radnika tada je potrebno osposobiti još najmanje jednu osobu na svakih daljnjih 50 radnika za pružanje prve pomoći. Za osposobljavanje radnika za pružanje prve pomoći potrebno je posebno ovlaštenje te to osposobljavanje u pravilu provode vanjske tvrtke.
5. Ispitivanje radne opreme
U radnu opremu spadaju strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijevoz i prijenos tereta, alati, skele i druga oprema za povremeni rad na visini. Radna oprema mora biti uvijek ispravna, sigurna, održavana, prilagođena za rad i da se koristi sukladno uputama proizvođača. U slučaju da radna oprema ne udovoljava tim uvjetima i pravilima zaštite na radu mora se isključiti i staviti van uporabe do otklanjanja nedostataka. U slučaju da uporaba radne opreme uključuje posebne rizike za sigurnost i zdravlje radnika tada njome smiju rukovati isključivo za to osposobljenje osobe. Radna se oprema u načelu ispituje najmanje jednom u 3 godine, a mora se ispitati i prije početka korištenja na novom mjestu rada (ako je prije toga rastavljena i sastavljena), u slučaju iznimnih okolnosti koje ugrožavaju sigurnost rada (npr. oštećenje ili nedostaci na radnoj opremi) ili u rokovima koje propisuje proizvođač.
6. Zahtjevi za radne prostore
Mjere zaštite na radu za radne prostore odnose se na osiguravanje sigurnog i zdravog okruženja, poput minimalne dimenzije prostora (10 m3 zračnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda po radniku – prostor koji nije zauzet namještajem, strojevima, materijalom koji se skladišti i slično.) te zadovoljavanje propisa vezanih uz mikroklimatske uvjete i štetnosti na radnom mjestu.
7. Ispitivanje radnog okoliša
Radni okoliš obuhvaća ispitivanje mikroklime (temperature, vlage i brzine strujanja zraka), buke i jačine osvijetljenosti na svakom radnom mjestu. Ovisno o radnom procesu na svakom radnom mjestu moraju biti ispunjeni minimalni zahtjevi za svaku komponentu ispitivanja radnog okoliša.
U određenim slučajevima i za određene procese mogu se provoditi i dodatna ispitivanja – ispitivanja prašina, vibracija, kemijskih štetnosti, razini zračenja i slično. Radni okoliš u većini slučajeva potrebno je ispitivati najmanje jednom u 3 godine.
8. Ispitivanje električnih i gromobranskih instalacija
Poslovni i radni prostori i drugi prostori koje zaposlenici koriste spadaju pod sredstva rada te se sukladno tome moraju ispitivati njihove instalacije (električne, gromobranske, plinske). Provedbu ispitivanja električnih i gromobranskih instalacija provodi ovlaštena osoba. Rokovi za provedbu ispitivanja električnih instalacija iznose najčešće 4 godine, iako u nekim slučajevima mogu biti kraći.
Udar groma može uzrokovati teške posljedice stoga je vrlo važno da svaki objekt poslodavca ima adekvatnu gromobransku zaštitu. Rokovi ispitivanja gromobrana mogu biti različiti i ovise o djelatnosti poslodavca – gromobrani na objektima koji se koriste npr. za skladištenje zapaljivih ili eksplozivnih stvari morat će se češće ispitivati (jednom godišnje, jednom u 2 ili 3 godine), dok objekti koji su namijenjeni za urede se rjeđe ispituju – najčešće jednom u 4 godine.
9. Zaštita od požara
9.1. Ispitivanje ispravnosti opreme za sprečavanje nastanka, širenja i za gašenje požara
Posebna oprema namijenjena prevenciji požara, dojavi požara, gašenju požara i širenju dima mora se ispitivati najčešće jednom godišnje. Ovisno o djelatnosti, određeni poslodavci možda neće imati ništa od te opreme, a možda će imati dosta. Najčešći slučajevi u praksi su da poslodavci imaju tipkala za isključenje energije, protupaničnu rasvjetu i unutarnje i vanjske hidrante. Drugi poslodavci će možda imati vatrodojavne centrale te ugrađene neke od stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara i drugu protupožarnu opremu poput protupožarnih zaklopki, protupožarnih vatronepropusnih vrata i drugo.
9.2. Osigurati dovoljan broj vatrogasnih aparata
Ovisno o djelatnosti koja se obavlja u određenom prostoru te samoj površini prostora poslodavac mora osigurati dovoljan broj vatrogasnih aparata. Djelatnost i kvadratura definiraju broj jedinica gašenja koji odgovara broju i tipu potrebnih vatrogasnih aparata. Da bi provjerili imate li dovoljan broj aparata možete koristiti naš KALKULATOR VATROGASNIH APARATA.
Aparati se redovito moraju pregledavati i ispitivati. Redovne preglede provodi sam poslodavac i oni su vizualni, a svode se na kontrolu aparata po lokacijama (jesu li svi na mjestu gdje i trebaju biti) i na njihovu ispravnost – jesu li možda korišteni, je li sigurnosna igla na mjestu ako su ju imali, kontrola ispravnosti na manometru aparata i slično. Redovni pregledi se obavljaju najmanje jednom u 3 mjeseca.
10. Evakuacija i spašavanje
Najmanje jedna osoba kod poslodavca mora biti osposobljena za voditelja evakuacije. Poslodavac je obvezan minimalno jednom u dvije godine provoditi vježbe evakuacije. Svi radnici moraju biti upoznati s time tko je voditelj evakuacije – njegova je zadaća nadzirati evakuaciju kako bi ona bila brza i organizirana.
Poslodavac mora izraditi za svaki poslovni prostor plan evakuacije. Plan je grafički prikaz objekta ili pojedinog dijela objekta koji sadrži jasno naznačene puteve evakuacije, mjesta okupljanja te položaje opreme za gašenje i dojavu požara. Također je potrebno znakovima označiti puteve i izlaze. Plan mora biti dostupan svim djelatnicima koje je potrebno s njime upoznati te redovito provoditi vježbe evakuacije..
11. Osobna zaštitna sredstva
U slučaju da se rizici na radnom mjestu ne mogu izbjeći ili smanjiti na prihvatljivu mjeru primjenom osnovnih pravila zaštite na radu, zbog čega postoji opasnost po zdravlje i sigurnost radnika poslodavac je dužan osigurati dodatna zaštitna sredstva radnicima. Osobna zaštitna sredstva moraju biti ispravna prije uporabe, a poslodavac mora voditi očevidnik zaduženih zaštitnih sredstava. Radnici moraju, ovisno o svojim radnim procesima i procjeni rizika, dobiti odgovarajuća zaštitna sredstva koja smanjuju opasnosti i štetnosti kojima su izloženi.
12. Samostalno vođenje zaštite na radu
Poslodavac je obvezan voditi evidencije, čuvati isprave i davati obavijesti i podatke sukladno Zakonu o zaštiti na radu.
Vode se evidencije o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i nezgodama na radu. Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o smrtnoj i teškoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad, a obavijest je poslodavac je obvezan dostaviti odmah po nastanku ozljede. Pored vođenja evidencija i čuvanja isprava poslodavci su dužni dati tijelu nadležnom za inspekcijski nadzor tražene podatke tj. omogućiti obavljanje inspekcijskog nadzora.
Važno je voditi računa da se inspekcija mora obavijestiti odmah nakon nastanka ozljede koja je imala smrtnu ili tešku posljedicu.
Način vođenja i čuvanja evidencija nije propisan, no najjednostavniji je u digitalnom obliku. Na taj način moguće je na sustavan način i jednostavno doći do potrebnih informacija i dokumentacije, pratiti rokove isteka određenih ispitivanja, dokumentacije, liječničkih pregleda, voditi evidenciju o troškovima i slično. Za vođenje poslova zaštite na radu poslodavcima preporučamo program Evidpro koji je prilagođen poslodavcu i napravljen upravo za tu svrhu. Za više informacija o vođenju zaštite na radu uz Evidpro kliknite ovdje.
13. Upute za rad
Svakom radniku na radnom mjestu moraju biti dostupne i razumljive upute za rad na siguran način s radnom opremom, s kemikalijama, biološkim opasnostima, izvorima zračenja i ostalim štetnostima – ovisno o tome čemu je radnik u svom radnom procesu izložen. Ako kod poslodavca rade inozemni radnici upute mogu biti grafičke i višejezične. Radnici s njima moraju biti dobro upoznati. Pristup radnim mjestima i radnoj opremi moraju imati samo oni radnici koji su dobili i koji su upoznati s uputama za rad na siguran način. Radnicima je potrebno postaviti i oznake opasnosti, na vidljivim mjestima moraju biti naznačeni putevi evakuacije, mora biti vidljiv plan evakuacije, naznačena mjesta okupljanja, vidljiv i dostupan ormarić prve pomoći s uputama i kontaktima osobama ovlaštenim za pružanje prve pomoći i kontaktima hitnih službi.
14. Ugovaranje medicine rada
Poslodavci moraju radnicima osigurati usluge medicine rada u svrhu zdravstvenog nadzora sukladno opasnostima, štetnostima i naporima u radnim procesima.
Poslodavac ugovara usluge medicine rada sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi, u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.
Kod izbora doktora specijaliste medicine rada, poslodavac može odabrati samo jednog doktora, osim ako ima poslovnice izvan svog sjedišta kada može izabrati doktora specijalistu medicine rada prema mjestu svake poslovnice.
Detalje o postupku izbora doktora specijaliste medicine rada pročitajte OVDJE.
14.1. Liječnički pregledi radnika
Ovisno o radnim zadacima određeni poslovi mogu spadati u poslove s posebnim uvjetima rada (povećanim rizicima). U tom slučaju vrijede dodatna pravila koja radnici moraju ispuniti kako bi ih mogli obavljati. Većina njih se odnosi na određeno zdravstveno stanje (npr. mogućnost raspoznavanja boja) i određenu stručnu spremu radnika. Kako bi ih radnici mogli obavljati poslodavac mora djelatnike redovito slati na liječničke preglede u propisanim rokovima, ovisno o poslovima. U slučaju da neki djelatnik više ne zadovoljava zdravstvene uvjete za obavljanje tih poslova ili nije pristupio liječničkom pregledu ne smije obavljati te poslove s posebnim uvjetima rada. Liječnički pregled, ako se obavlja redovito u na vrijeme (prije isteka valjanosti uvjerenja s prethodnog liječničkog pregleda) je besplatan za poslodavca. U slučaju kašnjenja i slanja radnika nakon isteka valjanosti uvjerenja s prethodnog pregleda poslodavac snosi trošak provedbe liječničkog pregleda.
15. Osnivanje odbora zaštite na radu
Poslodavci s više od 50 zaposlenih obvezni su osnovati odbor za zaštitu na radu čija je zadaća unaprijeđivanje zaštite na radu. Čine ga:
- poslodavac ili njegov ovlaštenik
- stručnjak zaštite na radu koji obavlja poslove zaštite na radu kod poslodavca
- povjerenik radnika za zaštitu na radu (ili njihov koordinator, ukoliko je kod poslodavca izabrano više povjerenika) te
- odabrani dr. specijalist medicine rada (izabran u skladu s posebnim propisom).
U rad odbora spada nadzor nad:
- primjenom pravila zaštite na radu kod poslodavca
- organizacijom obavljanja poslova zaštite na radu
- obaviješćivanjem i osposobljavanjem u vezi sa zaštitom na radu
- prevencijom rizika na radu i u vezi s radom te učinke na zdravlje i sigurnost rada
16. Zabrana konzumacije duhana, alkohola i opojnih droga
Za vrijeme rada zabranjena je konzumacija duhana i ostalih duhanskih proizvoda, električnih cigareta, alkohola i opojnih droga. Pušenje je zabranjeno u svim prostorijama, no poslodavac može donijeti odluku i odrediti jednu prostoriju kao prostoriju za pušenje, koju mora obavezno označiti i znakom „Dozvoljeno pušenje“.
Poslodavac mora voditi zabranu zloporabe navedenih sredstava na način da će:
- obavješćivati radnika o štetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu sposobnost
- surađivati s njegovim ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu, specijalistom medicine rada i povjerenikom radnika za zaštitu na radu, pri provođenju mjera sprječavanja zlouporabe sredstava ovisnosti
- sprječavati konzumaciju alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i provoditi zabranu njihovog unošenja u radne prostorije i prostore
- provoditi programe prevencije ovisnosti na mjestu rada, u skladu s utvrđenim potrebama
- pisano utvrditi postupak provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (provođenje postupka uz pristanak radnika, način provjere, vrsta testa ili aparata, način bilježenja i potvrđivanja rezultata, postupanje u slučaju odbijanja radnika da pristupi provjeri) i učinkovito provoditi utvrđeni postupak
17. Najčešće pogreške poslodavaca
Najčešće greške poslodavaca mogu se podijeliti prema stavu poslodavca prema zaštiti na radu. Dio poslodavaca smatra da im to nije potrebno sve dok se ne dogodi inspekcijski nadzor ili ozljeda na radu, dio poslodavaca vodi računa, ali ne dovoljno pa im se dogodi da određena uvjerenja isteknu. Potrebno je voditi računa o održavanju i servisiranju radne opreme, instalacija, voditi računa da se svaka promjena u radnom okruženju evidentira u procjeni rizika kako bi bila ažurna te da se provode potrebna osposobljavanja djelatnika, pravovremeni liječnički pregledi i potrebna ispitivanja, vježbe evakuacije, osiguraju upute za rad, znakovi opasnosti, označe evakuacijski putevi, osiguraju vatrogasni aparati, ormarići prve pomoći,… Također je potrebno voditi računa o ispitivanju sustava za dojavu i gašenje požara te vatrogasnih aparata.
U slučaju prekršaja kod inspekcijskog nadzora inspektor može naložiti otklanjanje nedostataka u predviđenom roku, no moguća je i zabrana zada i kazne ako se ne nedostaci ne otklone na vrijeme.
18. Često postavljana pitanja
Prije početka rada i svaki put kada dođe do promjene uvjeta rada, prostora ili opreme. Procjena rizika mora odgovarati stvarnom stanju poslodavca, što uključuje ažuriranje nakon svake izmjene, npr. uvođenja nove radne opreme, novog radnog mjesta, zapošljavanja novog djelatnika ili otpuštanja postojećeg,…
Ovisno o vrsti osposobljavanja, neka se rade prije početka rada i vrijede trajno, poput osposobljavanja za početno gašenje požara, voditelja evakuacije, prvu pomoć. Osposobljavanja poslodavca, ovlaštenika poslodavca i povjerenika radnika provode se periodički, svakih pet godina. Osposobljavanje za rad na siguran način provodi se prije početka rada te nakon svake promjene radnog mjesta, radnih procesa, radne opreme i tehnologije i nakon ozljede na radu.
Da, i prekršajno i kazneno ako nisu provedene zakonom propisane mjere.
Samo ovlaštene pravne osobe upisane u registar nadležnog Ministarstva.
Minimalno 10 godina, a kod ozljeda na radu i duže, prema posebnim propisima.
Da, svaki radnik mora znati svoje zaduženje, put evakuacije i mjesto okupljanja. Radnici osposobljeni za voditelja moraju biti upoznati sa svojim dužnostima vezanim za evakuaciju i drugim radnjama. Poslodavac treba, najmanje jednom u dvije godine, organizirati i provesti vježbu evakuacije te voditi evidenciju o tome.
Za administrativne djelatnosti gdje se radi pretežito na računalima ispituju se mikroklimatski parametri za svako radno mjesto kako bi se utvrdilo zadovoljava li temperatura, brzina strujanja zraka (ventilacija) te osvijetljenje propisane vrijednosti.
Ovisi o broju zaposlenih. Poslodavci do 49 zaposlenih mogu poslove zaštite na radu obavljati sami ili mogu angažirati vanjsku tvrtku. Poslodavci s 50 i više djelatnika moraju zaposliti jednog ili više stručnjaka, ovisno o broju zaposlenih i je li većina poslova kod poslodavca s malim rizicima ili ne.
Da. Osposobljavanje za rad na siguran način je recimo trajno, ali se mora ponovno odraditi ako radnik se tek zaposlio ili je promijenio radno mjesto ili se promijenila oprema ili tehnologija. Ponovno osposobljavanje za rad na siguran način mora proći nakon svake ozljede na radu. Osposobljavanje poslodavca, ovlaštenika poslodavca i povjerenika radnika mora se periodički ponavljati jednom u 5 godina.
Ne može, ta prva pomoć ne vrijedi u ovom slučaju. Poslodavci moraju imati najmanje jednu osobu osposobljenu za pružanje prve pomoći (ako zapošljavaju više od 50 ljudi onda dodatnu osobu na svakih daljnjih 50) po posebnom programu osposobljavanja.
Način vođenja nije propisan, propisana je obveza vođenja evidencija. Evidencije uključuju evidencije o osposobljavanjima iz zaštite na radu, ispitivanja radne opreme, radnog okoliša, evidencije o liječničkim pregledima, ozljedama, profesionalnim bolestima,… Možete ih voditi ručno, na računalu u nekoj tablici, a možete koristiti i profesionalne alate za lakše vođenje (npr. Evidpro).
Kazne se kreću od nekoliko tisuća eura za pravnu osobu, te od 800 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi. U slučaju ponavljanja prekršaja iznos kazni se udvostručava.