Azbest, iako poznat po svojoj otpornosti i korisnosti u građevinskoj industriji, predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik za radnike. Sukladno Pravilniku o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu, poslodavci imaju niz obveza kako bi zaštitili zdravlje svojih zaposlenika i osigurali sigurno radno okruženje. Ovaj članak detaljno opisuje obveze poslodavaca, mjere zaštite na radu, postupke procjene rizika, vođenje evidencije i edukaciju radnika, sve uz naglasak na sprječavanje izloženosti azbestu. Novi pravilnik donosi neke izmjene u odnosu na stari, a najvažnije se odnose na posebna osposobljavanja radnika i ovlaštenika poslodavca te snižavanje dozvoljenih koncentracija azbestnih vlakana kojima su radnici izloženi, uz propisani prijelazni period za primjenu novih, nižih graničnih vrijednosti.
Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu primjenjuje se na sve aktivnosti gdje postoji mogućnost izloženosti azbestu ili materijalima koji sadrže azbest. Ovo uključuje poslove kao što su:
- Rušenje građevina koje sadrže azbestne materijale.
- Rad na održavanju, popravcima ili uklanjanju azbestnih materijala.
- Obrada, transport i skladištenje otpada koji sadrži azbest.
- Svaki rad gdje se tijekom aktivnosti može osloboditi azbestna prašina.
Tko smije, a tko ne raditi s azbestom?
Rad s azbestom je rizičan te za njegovo obavljanje radnici moraju ispuniti sljedeće uvjete:
- Osposobljavanje za rad s azbestom: Radnici moraju proći posebno osposobljavanje za rad s azbestom, koje uključuje:
- Svojstva azbesta i njegove učinke na zdravlje.
- Metode prepoznavanja materijala koji sadrže azbest.
- Pravilno rukovanje zaštitnom opremom.
- Postupke smanjenja oslobađanja azbestnih vlakana.
- Liječnički pregledi: Svi radnici moraju biti podvrgnuti redovitom zdravstvenom nadzoru, uključujući plućne pretrage (spirometrija, RTG pluća), najmanje svake dvije godine.
- Korištenje odgovarajuće zaštitne opreme: Posebna osobna zaštitna sredstva za zaštitu dišnih puteva, zaštitna odijela, čizme, rukavice.
Radnici koji rade na poslovima gdje mogu biti izloženi prašini azbesta ili materijala koji sadrže azbest moraju se osposobiti u odnosu na rizike propisane ovim Pravilnikom te biti osposobljeni za rad na siguran način. Posebno osposobljavanje za rad gdje postoji izloženost azbestu provode specijalisti medicine rada izabran od strane poslodavca u suradnji sa stručnjakom zaštite na radu poslodavca za kojeg se provodi osposobljavanje.
Posebnom osposobljavanju za rad s azbestom podliježu i ovlaštenici poslodavca koji su zaduženi za nadzor radnih mjesta gdje može doći do izloženosti radnika azbestu.
Potvrdu o posebnoj osposobljenosti radnika izdraje specijalist medicine rada.
Pravilnik strogo zabranjuje rad s azbestom sljedećim skupinama radnika:
- Maloljetnim radnicima (mlađima od 18 godina),
- Trudnicama i dojiljama,
- Radnici koji nisu prošli osposobljavanje za rad s azbestom i obavili liječničke preglede.
Obveze poslodavca u zaštiti radnika
Sukladno Pravilniku, poslodavci imaju ključnu odgovornost za osiguranje zaštite radnika pri radu s azbestom. Obveze poslodavaca uključuju:
1. Izrada procjene rizika
Procjena rizika prvi je korak u sprječavanju štetnog djelovanja azbesta. U procjeni se moraju navesti radna mjesta na kojima rade radnici koji su izloženi štetnom djelovanju azbesta te analizirati opasnosti i donijeti mjere. Procjena radnih mjesta mora obuhvatiti:
- Vrstu i stanje materijala: Procijeniti starost materijala, njihovo stanje i mogućnost rukovanja. Npr. jesu li materijali koji sadrže azbest lomljivi ili netaknuti, koliko su stari?
- Stupanj izloženosti: Navesti koliko često i koliko dugo radnici dolaze u kontakt s azbestnim materijalima.
- Okolišne uvjete: Analizirati uvjete rada za ta radna mjesta, npr. postoje li ventilacijski sustavi ili se rad odvija u zatvorenim prostorima koji povećavaju rizik?
- Definirati mjere zaštite radnika: Koje mjere poslodavac mora poduzeti da bi povećao sigurnost radnika i zaštitu zdravlja te smanjio rizike pri radu s azbestom. Na primjer, zaštitne mjere mogu uključivati instalaciju sustava za filtraciju zraka, korištenje pregrada ili mokrih metoda za smanjenje oslobađanja azbestne prašine. Za svaku mjeru treba definirati rokove provedbe i osobu koja će nadzirati provedbu.
2. Prijava radova s azbestom
Poslodavac mora prijaviti radove s azbestom nadležnoj inspekciji najmanje osam dana prije početka aktivnosti. Prijava radova mora sadržavati:
- Lokaciju radova.
- Vrstu i opseg aktivnosti.
- Broj uključenih radnika.
- Mjere zaštite koje će biti poduzete.
3. Osiguranje zaštitne opreme
Poslodavac mora radnicima koji rade s azbestom osigurati odgovarajuću zaštitnu opremu, uključujući:
- Respiratore s odgovarajućim filtarskim ulošcima za zaštitu od azbestnih vlakana.
- Zaštitnu odjeću: Jednokratna zaštitna odijela izrađena od materijala koji ne propuštaju vlakna, prema normi EN ISO 13982-1.
- Obuću i rukavice: Protuklizne čizme i rukavice koje sprečavaju kontaminaciju.
- Dezinfekcijske uređaje: Sustav za dekontaminaciju radne odjeće.
Osim osiguravanja opreme, poslodavac mora omogućiti odvojene prostore za kontaminiranu i čistu odjeću te sanitarne čvorove s tuševima.
Troškove osiguranja zaštitne opreme, odjeće i dodatnih prostora i sanitarija snosi poslodavac, a vrijeme utrošeno na tuširanje i presvlačenje uračunava se u ukupno radno vrijeme radnika.
4. Monitoring zraka
Poslodavac mora osigurati redovita mjerenja koncentracije azbestnih vlakana u zraku kako bi se osigurala sigurnost radnika. Ova mjerenja provode ovlaštene stručne osobe pomoću specijalizirane opreme. Monitoring zraka mora se provoditi tijekom svih faza rada s azbestom te se rezultati moraju kontinuirano pratiti.
Rezultati mjerenja koncentracije azbestnih vlakana u zraku moraju biti dostupni radnicima, predstavnicima radnika te inspekciji rada. Pravilnik propisuje razine graničnih vrijednosti izloženosti radnika koje se ne smiju prekoračiti. U slučaju prekoračenja potrebno je obustaviti rad, poduzeti mjere zaštite, utvrditi uzroke prekoračenja, osigurati mjere za poboljšanje stanja, ponovno provesti mjerenja te nastaviti s radom tek nakon što se poboljša koncentracija vlakana. Moguće je i korištenje zaštitne opreme za zaštitu dišnih organa, no to ne smije biti trajno rješenje.
5. Edukacija radnika za siguran rad s azbestom
Poslodavac mora educirati radnike o svim aspektima zaštite na radu vezanim za azbest. Edukacija uključuje:
- Zdravstvene rizike: Upoznati radnike sa zdravstvenim rizicima izlaganja azbestu. Dugotrajno izlaganje azbestu može uzrokovati azbestozu, mezoteliom i druge bolesti pluća.
- Higijenske mjere: Koja je procedura nakon završetka rada s azbestom? Na primjer, obavezno tuširanje nakon rada, odlaganje odjeće u posebno označene spremnike, zabrana nošenja kontaminirane odjeće kući.
- Postupke sigurnog rukovanja: Upoznati radnike s pravilnim metodama rukovanja azbesstom, npr. ispravna upotreba mokrih metoda za smanjenje oslobađanja vlakana i pravilno skladištenje otpada.
6. Vođenje evidencije radnika izloženih azbestu
Poslodavac mora voditi evidencije o radnicima koji su izloženi azbestu kako bi se pratilo njihovo stanje i eventualni razvoj profesionalnih bolesti i nakon obavljanja tih poslova (npr. nakon prelaska na drugo radno mjesto). Evidencija radnika mora uključivati ime i prezime radnika, sve datume i naznačeno trajanje izlaganja azbestu, detalje o vrstama obavljenih poslova te rezultate zdravstvenih pregleda radnika. Poslodavac evideciju radnika izloženih azbestu mora čuvati najmanje 40 godina te omogućiti radnicima pravo na pristup podacima.
Što u slučaju oboljenja radnika zbog izlaganja azbestu?
U slučaju oboljenja radnika zbog izlaganja azbestu poslodavac je dužan obavijestiti nadležne institucije, uključujući i Hrvatski zavod za medicinu rada i omogućiti radniku nastavak zdravstvenog nadzora čak i nakon prestanka izloženosti. Kod oboljenja radnika zbog izlaganja azbestu radnici imaju pravo na odštetu i zdravstvenu skrb.
Kako radnici mogu ostvariti pravo na odštetu zbog izlaganja azbestu?
Odšteta za radnike oboljele zbog izloženosti azbestu obuhvaća naknadu za fizičku, emocionalnu i financijsku štetu koju su pretrpjeli zbog profesionalne bolesti. Zakonodavni okvir i proces zatraživanja odštete jasno definiraju prava radnika i obveze poslodavca ili nadležnih tijela.
Što odšteta obuhvaća?
Odšteta radnika može uključivati:
- Medicinske troškove:
- Troškovi dijagnostike i liječenja profesionalnih bolesti (npr. azbestoze, mezotelioma, rak jajnika, rak probavnog sustava).
- Rehabilitacija i dugotrajna medicinska skrb.
- Lijekovi i specijalistički pregledi.
- Gubitak prihoda:
- Naknada za izgubljenu zaradu zbog nemogućnosti rada uzrokovane bolešću.
- Kompenzacija za smanjenu radnu sposobnost (trajnu ili privremenu invalidnost).
- Naknada za bol i patnju:
- Kompenzacija za emocionalni stres, fizičku bol i smanjenu kvalitetu života.
- Naknada za smrtni slučaj (u slučaju preminulog radnika):
- Podrška obitelji pokojnika kroz jednokratnu naknadu ili mjesečne isplate.
- Troškovi pogreba:
- Nadoknada za troškove sprovoda u slučaju smrti uzrokovane profesionalnom bolešću.
Tko plaća odštetu?
Odštetu radnicima mogu osigurati:
- Poslodavac:
- Ako je poslodavac odgovoran za neprovođenje mjera zaštite na radu, može biti obvezan platiti odštetu (direktna odgovornost poslodavca zbog neprovođenja zakonskih obveza propisanih Zakonom o zaštiti na radu, Pravilnikom o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu i drugim propisima). Poslodavci mogu ugovoriti i osiguranje od odgovornosti za pokrivanje takvih situacija.
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO):
- HZZO pokriva troškove liječenja i rehabilitacije ako je bolest prepoznata kao profesionalna.
- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO):
- HZMO osigurava invalidske mirovine ili posebne naknade za radnike koji više ne mogu raditi.
- Osiguravajuće kuće:
- Ako je poslodavac osiguran za profesionalne rizike, osiguranje pokriva troškove odštete radniku.
Kako radnik može zatražiti i dobiti odštetu?
1. Prijava bolesti kao profesionalne bolesti:
- Radnik mora obavijestiti poslodavca i nadležne institucije (Hrvatski zavod za medicinu rada – HZMR) o profesionalnoj bolesti. Poslodavac popunjava tiskanicu PB i šalje područnoj službi HZZO-a. Prijavu profesionalne bolesti može podnijeti i radnik ili sama osoba oboljela od profesionalne bolesti (za slučaj da poslodavac ne želi podnijeti prijavu). Rok za podnošenje prijave je 8 dana od primitka dijagnoze za profesionalnu bolesti.
- Liječnik specijalist mora potvrditi da je bolest uzrokovana izlaganjem azbestu na radnom mjestu.
- Detaljnije: Profesionalna bolest (HZZO), tiskanica PB
2. Dokumentacija:
Radnik treba priložiti:
- Medicinsku dokumentaciju (dijagnozu, nalaze, povijest bolesti).
- Dokaze o izloženosti azbestu (radno mjesto, trajanje izlaganja).
- Potvrdu o osposobljenosti i zdravstvenim pregledima.
3. Podnošenje zahtjeva:
- Zahtjev za naknadu predaje se HZZO-u, HZMO-u ili osiguravatelju poslodavca, ovisno o situaciji.
- Ako poslodavac nije poštovao pravila zaštite na radu, radnik može podnijeti privatnu tužbu.
4. Utvrđivanje odgovornosti:
- Nadležne institucije (npr. inspekcija rada, HZMR) procjenjuju odgovornost poslodavca.
- Ako je utvrđena neodgovarajuća zaštita, poslodavac snosi troškove odštete.
5. Sudski postupak (ako je potrebno):
- U slučaju spora, radnik može pokrenuti sudski postupak radi naknade štete. Sudovi odlučuju o visini naknade i odgovornosti.
Praktični savjeti za radnike:
- Sakupljajte dokumentaciju: Vodite evidenciju o radnim uvjetima, izloženosti azbestu i zdravstvenim problemima.
- Potražite pravnu pomoć: Savjetujte se s odvjetnikom specijaliziranim za radno pravo i profesionalne bolesti.
- Obratite se sindikatima ili udrugama: Sindikati često pružaju podršku radnicima u postupku dobivanja odštete.
Preuzmite Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu (NN 40/2007)