Procjena rizika ključan je proces u sustavu upravljanja zaštitom na radu, kojim se identificiraju i analiziraju opasnosti te procjenjuje rizik od mogućih ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i zdravstvenih oštećenja zaposlenika. Cilj je ovog procesa omogućiti učinkovite preventivne mjere kako bi se osiguralo sigurno radno okruženje za sve zaposlenike.
Glavna svrha procjene rizika je prepoznati opasnosti i štetnosti na radnom mjestu, odrediti mjere za uklanjanje ili smanjenje rizika te osigurati da svi zaposlenici rade u sigurnim uvjetima. Osim toga, procjena rizika je alat za:
- smanjenje troškova uzrokovanih ozljedama na radu i bolovanjima,
- povećanje produktivnosti i zadovoljstva radnika,
- pridržavanje zakonskih obveza poslodavca,
- stvaranje kulture prevencije i brige za zdravlje radnika.
Zakonski okvir procjene rizika
Obveza izrade procjene rizika u Republici Hrvatskoj propisana je Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18, 96/21). Ključne odredbe vezane za procjenu rizika uključuju:
- Članak 18. Zakona o zaštiti na radu – Poslodavac je dužan izraditi procjenu rizika za svako radno mjesto u skladu s postojećim opasnostima i štetnostima.
- Pravilnik o izradi procjene rizika (NN 112/14) – Detaljno propisuje način i metodologiju izrade procjene rizika.
- Direktive Europske unije – Procjena rizika usklađena je s europskim standardima, poput Okvirne direktive 89/391/EEZ.
Zašto poslodavci trebaju izraditi procjenu rizika?
Izrada procjene rizika nije samo zakonska obveza, već i odgovorna poslovna praksa. Razlozi za izradu uključuju:
- Zakonska usklađenost – Ispunjavanje zakonskih obveza te izbjegavanje kazni i pravnih posljedica. Usklađenost poslodavca sa zakonskim obvezama daje mu uvid i u mogućnosti unaprijeđenja zaštite na radu, ali i sigurnost prilikom redovitog ili izvanrednog nadzora od strane Inspekcije. U slučaju ozljeda na radu ili profesionalnih bolesti može se utvrditi da je nastala ozljeda ili bolest rezultat izvanrednih okolnosti, a ne neispunjavanja zakonskih obveza.
- Prevencija nesreća – Smanjenje rizika od ozljeda, bolesti i gubitka radne sposobnosti radnika. Procjena rizika analizira svako radno mjesto te prepoznaje potencijalne rizike koji mogu ugroziti zdravlje i sigurnost radnika. Primjenom identificiranih mjera za njihovo smanjenje ili uklanjanje postiže se veća sigurnost radnih mjesta kod poslodavca.
- Osiguranje radne učinkovitosti – Stabilno i sigurno okruženje potiče veću produktivnost. Smanjenje opasnosti te broja neželjenih događaja unaprijeđuje radnu okolinu i omogućava nesmetano odvijanje radnih procesa.
- Reputacija – Briga o sigurnosti zaposlenika gradi povjerenje i pozitivan imidž tvrtke te svara pozitivan odnos zaposlenika prema poslodavcu. Zapošljavanje novih zaposlenika bit će lakše, uz pozitivan imidž za brigu o sigurnosti i zdravlju radnika.
Procjenu rizika mogu, za svoje potrebe, izraditi poslodavci ili se mogu obratiti ovlaštenoj tvrtki. Ako procjenu rizika izrađujete sami, provjerite naš Vodič za izradu procjene rizika za poslodavce.
Trebate usluge zaštite na radu?
Trebate procjenu rizika?
Sadržaj procjene rizika
Procjena rizika obuhvaća sljedeće ključne elemente:
- Identifikacija opasnosti: Utvrđivanje izvora opasnosti (strojevi, alati, kemikalije, ergonomija). Provodi se analiza radnih mjesta i radnih procesa, koja se radna oprema koristi, koriste li se opasne radne tvari, kakvi su uvjeti radnog okoliša… Analiza želi utvrditi sve potencijalno opasne radnje zaposlenika, opasne radne procese ili negativan utjecaj radnog okoliša na zdravlje i sigurnost radnika.
- Procjena razine rizika: Kombinacija vjerojatnosti nastanka neželjenog događaja i težine posljedica. Svaka opasnost identificirana u prethodnom koraku može uzrokovati neku opasnu situaciju ili događaj. Procjena rizika procijenjuje razinu opasnosti svake te situacije po zdravlje i sigurnost radnika te vjerojatnost da se takva situacija i dogodi. Pomoću matrice rizika svaka opasna situacija dobiva svoju ocjenu rizika (mali, srednji, veliki) kako bi se prepoznali prioritetni rizici i najveće opasnosti te one manje opasne.
- Određivanje preventivnih mjera: Planiranje aktivnosti za uklanjanje ili smanjenje rizika. Za svaku identificiranu opasnost definiraju se zasebne mjere koje bi trebale doprinijeti smanjenju tog rizika ili ga potpuno ukloniti. Mjere mogu uključivati osposobljavanja zaposlenika, primjenu osobnih zaštitnih sredstava, provedbu ispitivanja, osiguranje potrebnih zaštitnih naprava i slično. Popis mjera također uključuje i rok za njihovu implementaciju te osobnu odgovornu za kontrolu provedbe mjera.
- Praćenje i revizija procjene rizika: Procjena rizika mora se kontinuirano ažurirati kako bi odgovarala stvarnom stanju poslodavca. To znači da poslodavac mora redovito pratiti i unositi izmjene u procjenu rizika kako bi se svaka izmjena zabilježila, poput zapošljavanja novih zaposlenika, dodavanja novih radnih mjesta ili ukidanja starih, promjene u tehnologiji rada, radnim procesima, radnoj opremi i slično.
Što sve obuhvaća procjena rizika možete pogledati u našem članku Vodič za izradu procjene rizika za poslodavce.
Ostale važne stavke
- Uključenost zaposlenika: Procjena rizika učinkovitija je kada su radnici aktivno uključeni u proces prepoznavanja opasnosti i predlaganja mjera. Svaki radnik može dati konstruktivne prijedloge kako unaprijediti sigurnost na njegovom/njezinom radnom jestu.
- Dokumentiranje stanja i pristup procjeni rizika: Procjena rizika mora biti dokumentirana, dostupna svim zaposlenicima te usklađena s organizacijskom strukturom i procesima rada. Svi zaposlenici moraju imati dostupnu procjenu rizika, bilo u papirnatom ili digitalnom obliku. Svaka izmjena kod poslodavca koja ne odgovara stanju opisanom u procjeni rizika zahtijeva ažuriranje procjene i usklađivanje sa stvarnim stanjem.
- Specifične opasnosti: Posebna pažnja posvećuje se visokorizičnim radnim mjestima, radu na visini, rukovanju opasnim tvarima, radu u smjenama i drugim specifičnostima. Najveće opasnosti mogu imati i najveće posljedice stoga je potrebno, sukladno procjeni rizika, djelovati konkretno i u zadanim rokovima.
- Obuka i edukacija: Osim izrade procjene, poslodavci su dužni educirati zaposlenike o utvrđenim rizicima i preventivnim mjerama. Zaposlenici moraju biti upoznati sa svojim radnim procesima i radnim zadacima te osposobljeni za rad na siguran način kako bi ih mogli obavljati u skladu sa smjernicama zaštite na radu. Zaposlenici koji rade na poslovima s povećanim opasnostima moraju proći dodatna osposobljavanja i liječničke preglede, sukladno zakonskoj regulativi.
Procjena rizika nije samo formalnost već ključni alat za stvaranje sigurnog i produktivnog radnog okruženja. Pravovremena i pravilna izrada ovog dokumenta pokazatelj je odgovornog poslovanja i brige o zdravlju zaposlenika. Poslodavci koji ulažu u kvalitetnu procjenu rizika ne samo da ispunjavaju zakonske obveze već i osiguravaju dugoročnu uspješnost svoje organizacije.
Cijene procjene rizika
Procjena rizika radi se na razini cijele tvrtke, odnosno poslodavca. Sukladno tome, cijena procjene rizika ovisit će o veličini poslodavca, broju radnih mjesta, kompleksnosti poslovanja – djelatnosti, korištenoj radnoj opremi, radnim tvarima i drugim sredstvima rada, broju radnih mjesta s povećanim opasnostima i slično. Na primjer, računovodstveni servis s nekoliko zaposlenih ima male opasnosti i mali broj radnih mjesta te je izrada procjene rizika jednostavnija u odnosu na tvrtku koja se bavi proizvodnjom, zapošljava stotine djelatnika i koristi strojeve i drugu radnu opremu. Svako radno mjesto mora se detaljno analizirati kako bi se identificirale potencijalne opasnosti i potencijalni rizici i identificirale mjere za njihovo smanjenje. To su glavni faktori u određivanju cijene procjene rizika.
Cijena procjene rizika ovisi i od tvrtke koja ju izrađuje, no neke prosječne cijene za procjene rizika kreću se okvirno 200-300 eura za poslodavce s nekoliko zaposlenih na poslovima s malim rizicima do više tisuća eura za poslodavce s velikim brojem zaposlenih na poslovima s povećanim rizicima (npr. graditeljstvo, tvornička proizvodnja i slično). Donosimo tablicu s okvirnim rasponom cijena za izradu procjene rizika (za točnu cijenu pošaljite nam upit):
| Veličina poslodavca | Broj zaposlenika | Broj radnih mjesta | Razina rizika | Orijentacijska cijena* | Što utječe na cijenu |
|---|---|---|---|---|---|
| Mali poslodavac | ~10 | 3-5 | Mali (ured, trgovina, usluge) | od 200-500 € | broj radnih mjesta |
| Srednji poslodavac | ~50 | 6-10 | Mali | od 400-700+ € | broj radnih mjesta, lokacije |
| Srednji poslodavac | ~100 | 12-20 | Povećani (proizvodnja, rad na visini, opasne tvari) | od 900-1.600+ € | rizik + broj radnih mjesta |
| Veliki poslodavac | ~500 | 10-15 | Mali (pretežno uredski/administrativni) | od 1.200-2.000+ € | broj lokacija |
| Veliki poslodavac | ~500 | 25-40 | Povećani (industrija, više pogona) | od 2.500-5.000 € na više | rizik, broj radnih mjesta, lokacije, dodatna ispitivanja |
Članci na temu procjene rizika
-

Poslovi s posebnim uvjetima rada
Poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi koje smiju obavljati samo radnici koji, osim općih uvjeta za rad, ispunjavaju propisane…
-

Čuvanje dokumentacije i ispitivanja iz zaštite na radu
Poslodavci u Hrvatskoj dužni su čuvati dokumentaciju iz zaštite na radu tijekom zakonom propisanih rokova, a dio dokumentacije moraju imati…
-

Najbolje prakse za zaštitu na radu u Hrvatskoj
Zaštita na radu ključna je za osiguravanje sigurnog i zdravog radnog okruženja. Bez obzira na industriju ili veličinu tvrtke, primjena…
-

Vodič za izradu procjene rizika za poslodavce
Procjena rizika osnovni je dokument zaštite na radu za svakog poslodavca. Obveza izrade procjene rizika obuhvaća sve poslodavce, a definirana…
-

Identifikacija opasnosti, rizika pri radu s računalima i psihosocijalnih rizika
Poslodavci koji sami rade procjenu rizika moraju provesti i analizu rizika, što uključuje identifikaciju opasnosti za pojedino radno mjesto (ili…
Pogledaj sve članke u kategoriji Procjena rizika.
Često postavljana pitanja o procjeni rizika
Procjena rizika je temeljni dokument zaštite na radu kojim se za svako radno mjesto identificiraju opasnosti, štetnosti i napori te procjenjuje razina rizika od ozljeda, profesionalnih bolesti i zdravstvenih oštećenja. Na temelju nje poslodavac određuje i provodi preventivne mjere zaštite na radu.
Svaki poslodavac, bez iznimke — neovisno o djelatnosti, broju radnika ili trajanju rada. Obveza vrijedi za tvrtke, obrte, udruge, škole i sve subjekte koji zapošljavaju barem jednu osobu. Procjena mora postojati u pisanom ili elektroničkom obliku i biti dostupna radnicima na mjestu rada.
Cijena ovisi prvenstveno o broju različitih radnih mjesta i razini rizika, a ne o broju zaposlenih. Za manje niskorizične poslodavce kreće se od nekoliko stotina eura, dok kod velikih ili visokorizičnih doseže nekoliko tisuća eura. Za točan iznos zatražite ponudu.
Procjenu rizika može izraditi ovlaštena tvrtka za zaštitu na radu ili sam poslodavac za vlastite potrebe, ako raspolaže potrebnim znanjem ili ima zaposlenog stručnjaka zaštite na radu. Bez obzira na to tko je izrađuje, za njezinu točnost i usklađenost uvijek odgovara poslodavac. Ako je radite sami, pomoći će vam naš vodič korak po korak.
Procjena rizika mora u svakom trenutku odgovarati stvarnom stanju, pa se ažurira kad god se promijene okolnosti: otvaranje ili ukidanje radnih mjesta, uvođenje nove tehnologije ili opreme, promjena radnih procesa, nakon ozljede na radu ili promjene propisa. Zastarjela procjena tretira se kao neusklađena.
Obveza je propisana Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18, 96/21), a način i metodologiju izrade detaljno uređuje Pravilnik o izradi procjene rizika (NN 112/14). Članak 18. Zakona obvezuje poslodavca na izradu procjene rizika za svako radno mjesto.
Procjena rizika obuhvaća identifikaciju opasnosti i štetnosti na svakom radnom mjestu, procjenu razine rizika (vjerojatnost × težina posljedica), određivanje preventivnih mjera s rokovima i odgovornim osobama te plan praćenja i revizije. Posebna se pažnja posvećuje visokorizičnim poslovima poput rada na visini ili rukovanja opasnim tvarima.
Ovisi. Ako obrt zapošljavanja bar jednu osobu u radni odnos ugovorom o radu tada mora izraditi procjenu rizika i odraditi sve obaveze sukladno Zakonu o zaštiti na radu. Samozaposleni obrtnici koji rade sami i ne zapošljavaju druge osobe ne moraju imati procjenu rizika.
Nepostojanje ili neusklađena procjena rizika je prekršaj po Zakonu o zaštiti na radu za koji su propisane novčane kazne za poslodavca u iznosu 3.981 euro (30.000 kuna) te 796 eura (6.000 kuna) za odgovornu osobu. Navedenu kaznu poslodavac može dobiti i ako procjena nije dostupna radnicima na mjestu rada ili ako u izradi procjene nisu sudjelovali radnici ili njihovi predstavnici. Inspektor može naložiti otklanjanje nesukladnosti i privremeno zabraniti rad, a ako se dogodi ozljeda bez uredne procjene, poslodavcu prijeti i kaznena te odštetna odgovornost.
Trebate usluge zaštite na radu?






