Poslodavci koji sami rade procjenu rizika moraju provesti i analizu rizika, što uključuje identifikaciju opasnosti za pojedino radno mjesto (ili grupu poslova koja obuhvaća više radnih mjesta s istim rizicima). Rizik nastaje kada se identificira potencijalna opasnost ili opasna situacija po život i zdravlje radnika i osoba na radu, odradi se procjena štetnosti za život i zdravlje radnika i osoba na radu te vjerojatnost da se takva situacija i dogodi. Umnožak vjerojatnosti i štetnosti daje rizik, sukladno matrici rizika u procesu izrade procjene rizika.
Ovdje donosimo smjernice – tablice i liste skupina opasnosti, zahtjeva za sigurno radno mjesto za rad na računalu i psihosocijalne rizike sukladno Pravilniku o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu.
Prilikom prepoznavanja potencijalnih rizika za radna mjesta potrebno je voditi računa o svim mogućim opasnostima koje dolaze od korištene radne opreme, tehnologije ili načina rada i obavljanja poslova.
1. IDENTIFIKACIJA OPASNOSTI
Oznakom X označite utvrđene opasnosti štetnosti i napori prilikom obavljanja posla za svako radno mjesto.
| I. OPASNOSTI | Š.1.2.1. kiseline | ||
| O.1. MEHANIČKE OPASNOSTI | Š.1.2.2. lužine | ||
| O.1.1. alati | Š.1.2.3. drugi korozivi | ||
| O.1.1.1. ručni | Š.1.3. nadražljivci | ||
| O.1.1.2. mehanizirani | Š.1.3.1. lako topivi u vodi | ||
| O.1.2. strojevi i oprema | Š.1.3.2. slabo topivi u vodi | ||
| O.1.3. sredstva za horizontalni prijenos | Š.1.3.3. odmašćivači | ||
| O.1.3.1. prijevozna vozila: automobili, kamioni i dr. | Š.1.3.4. drugi nadražljivci | ||
| O.1.3.2. prijenosna sredstva: viličari | Š.1.4. zagušljivci | ||
| O.1.3.3. samohodni strojevi: bageri, buldožeri i dr. | Š.1.4.1. inertni | ||
| O.1.4. sredstva za vertikalni prijenos | Š.1.4.2. kemijski | ||
| O.1.4.1. dizalice | Š.1.5. senzibilizatori | ||
| O.1.4.2. transporteri | Š.1.5.1. organske prašine biljnog porijekla | ||
| O.1.5. rukovanje predmetima | Š.1.5.2. organske prašine životinjskog porijekla | ||
| O.1.6. ostale mehaničke opasnosti | Š.1.5.3. kemijski spojevi alergogenog potencijala | ||
| O.2. OPASNOSTI OD PADOVA | Š.1.5.4. termofilne aktinomicete | ||
| O.2.1. pad radnika i drugih osoba | Š.1.5.5. ostali senzibilizatori | ||
| O.2.1.1. na istoj razini | Š.1.6. fibrogeni | ||
| O.2.1.2. u dubinu | Š.1.6.1. azbest | ||
| O.2.1.3. s visine | Š.1.6.2. silicijev dioksid | ||
| O.2.1.4. s visine iznad 3 metra | Š.1.6.3. ostali fibrogeni | ||
| O.2.2. pad predmeta | Š.1.7. mutageni | ||
| O.3. ELEKTRIČNA STRUJA | Š.1.8. karcinogeni | ||
| O.3.1. otvoreni električni krug | Š.1.9. teratogeni | ||
| O.3.2. ostale električne opasnosti | Š.2. BIOLOŠKE ŠTETNOSTI | ||
| O.4. POŽAR I EKSPLOZIJA | Š.2.1. zarazni materijal | ||
| O.4.1. eksplozivne tvari | Š.2.2. zaraženi ljudi | ||
| O.4.2. zapaljive tvari | Š.2.3. zaražene životinje | ||
| O.5. TERMIČKE OPASNOSTI | Š.2.4. opasne biljke | ||
| O.5.1. vruće tvari | Š.2.5. opasne životinje | ||
| O.5.2. hladne tvari | Š.3. FIZIKALNE ŠTETNOSTI | ||
| II. ŠTETNOSTI: | Š.3.1. buka | ||
| Š.1. KEMIJSKE ŠTETNOSTI | Š.3.1.1. kontinuirana buka | ||
| Š.1.1. otrovi | Š.3.1.2. diskontinuirana buka | ||
| Š.1.1.1. metali | Š.3.1.3. impulsna buka | ||
| Š.1.1.2. nemetali | Š.3.1.4. ometajuća | ||
| Š.1.1.3. organski spojevi | Š.3.2. vibracije | ||
| Š.1.2. korozivi | Š.3.2.1. vibracije koje se prenose na ruke | ||
| Š.3.2.2. vibracije koje se prenose na cijelo tijelo | N.1.2.2. brzi rad | ||
| Š.3.2.3. potresanja | N.1.2.3. dizanje i nošenje tereta | ||
| Š.3.3. promijenjeni tlak | N.1.2.4. guranje i vučenje tereta | ||
| Š.3.3.1. povišeni tlak | N.1.2.5. težak fizički rad | ||
| Š.3.3.2. sniženi tlak | N.1.2.6. ostali dinamički napori | ||
| Š.3.3.3. promjene tlaka | N.2. PSIHOFIZIOLOŠKI NAPORI | ||
| Š.3.4. nepovoljni klimatski i mikroklimatski uvjeti | N.2.1. nepovoljan ritam rada |
| Š.3.4.1. rad na otvorenom | N.2.1.1. rad na normu | ||
| Š.3.4.2. vrući okoliš | N.2.1.2. ritam uvjetovan radnim procesom | ||
| Š.3.4.3. visoka vlažnost | N.2.1.3. neujednačen ritam | ||
| Š.3.4.4. pojačano strujanje zraka | N.2.2. poremećen bioritam | ||
| Š.3.4.5. hladan okoliš | N.2.2.2. noćni rad | ||
| Š.3.4.6. česte promjene temperature | N.2.2.3. produljeni rad | ||
| Š.3.4.7. nepovoljni učinci umjetne ventilacije | N.2.3. remećenje socijalnih potreba | ||
| Š.3.5. ionizirajuće zračenje | N.2.3.1. terenski rad | ||
| Š.3.5.1. rendgensko zračenje | N.2.3.2. rad na daljinu | ||
| Š.3.5.2. otvoreni radioaktivni elementi | N.2.4. odgovornost za živote ljudi i materijalna dobra | ||
| Š.3.5.3. zatvoreni radioaktivni elementi | N.2.4.1. rukovođenje | ||
| Š.3.6. neionizirajuće zračenje | N.2.4.2. upravljanje prijevoznim sredstvima | ||
| Š.3.6.1. UV zračenje (A, B, C) | N.2.5. visoka vjerojatnost izvanrednih događaja | ||
| Š.3.6.2. toplinsko zračenje | N.2.6. otežan prijam informacija | ||
| Š.3.6.3. mikrovalno zračenje | N.2.6.1. zvučni signali i znakovi | ||
| Š.3.6.4. lasersko zračenje | N.2.6.2. svjetlosni signali i znakovi | ||
| Š.3.4.5. elektromagnetsko polje vrlo niskih frekvencija | N.2.6.3. buka | ||
| Š.3.7. osvijetljenost | N.2.6.4. nedovoljna osvijetljenost | ||
| Š.3.7.1. nedovoljna osvijetljenost | N.2.7. radni zahtjevi | ||
| Š.3.7.2. bliještanje | N.2.7.1. neodgovarajući kvantitativni zahtjevi (premalo ili previše rada) | ||
| Š.3.8. ostale fizikalne štetnosti | N.2.7.2. premali utjecaj na rad | ||
| III. NAPORI: | N.2.7.3. zahtjev za visokom kvalitetom rada | ||
| N.1. STATODINAMIČKI NAPORI | N.2.7.4. izolirani rad | ||
| N.1.1. statički: prisilan položaj tijela pri radu | N.2.7.5. monotoni rad | ||
| N.1.1.1. stalno sjedenje | N.2.7.6. komunikacija s osobama | ||
| N.1.1.2. stalno stajanje | N.2.8. maltretiranje | ||
| N.1.1.3. pognut položaj tijela | N.2.8.1. mobing | ||
| N.1.1.4. čučanje, klečanje | N.2.8.2. bulling | ||
| N.1.1.5. rad u skučenom prostoru | N.2.9. burnout | ||
| N.1.1.6. ruke iznad glave | N.2.10. ostali psihofiziološki napori | ||
| N.1.1.7. ostali statički napori | NAPORI VIDA | ||
| N.1.2. dinamički: fizički rad | NAPORI GOVORA | ||
| N.1.2.1. ponavljajući pokreti s i bez primjene sile | |||
Izvor: Metodološki model za procjenu rizika Risko
2. MINIMALNI ZAHTJEVI KOJI MORAJU BITI ISPUNJENI PRI RADU S RAČUNALOM
Za radna mjesta s računalom potrebno je voditi računa o zadovoljavanju propisanih uvjeta koje definira Pravilnik o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu.
1. OPREMA
Oprema mjesta rada ne smije biti izvor opasnosti od ozljede ili oštećenja zdravlja radnika.
a) Zaslon
1. Udaljenost zaslona od očiju radnika ne smije biti manja od 500 mm, ali opet ne tolika da bi radniku stvarala teškoće pri čitanju podataka sa zaslona. Slika na zaslonu treba biti stabilna, bez treperenja ili drugih nestabilnosti. Postolje zaslona mora biti pomično i odvojeno od stola.
2. Znakovi na zaslonu moraju biti dovoljno veliki, oštri i tako oblikovani da ih se može razlikovati. Znakovi, razmaci između znakova i redova moraju biti dovoljno veliki, da ih je moguće razlikovati bez napora, ali ne preveliki kako bi tekst bio pregledan.
3. Osvijetljenost i kontrast na zaslonu moraju biti podesivi, tako da ih radnik bez teškoća može prilagođavati stanju u radnoj okolini.
4. Zaslon mora biti pomičan, tako da radnik njegov smjer i nagib može prilagoditi ergonomskim zahtjevima rada. Potrebno je osigurati mogućnost prilagođavanja visine zaslona visini očiju radnika, tako da oči radnika budu u visini gornjeg ruba zaslona, pravac gledanja u istoj ravnini ili ukošen prema dolje do 20°.
5. Na zaslonu ne smije biti odsjaja, jer on smanjuje čitljivost znakova i uzrokuje zamor očiju. Zaslon mora biti čist, kako bi slika na zaslonu bila jasna, a tekst čitljiv.
b) Tipkovnica
1. Srednja visina tipkovnice ne smije prelaziti 30 mm, kosina joj ne smije biti veća od 15°, a ako je njezin donji rub viši od 15 mm potreban je produžetak koji služi kao oslonac za šaku. Tipkovnica mora biti slobodno pokretna po cijeloj radnoj površini, tako da omogućuje radniku prirodno držanje tijela i ruku. Mogućnost pomicanja i prilagođavanja tipkovnice ne smije biti ograničena sredstvima za priključivanje ili dužinom kabela.
2. Na radnom stolu ili radnoj površini ispred tipaka mora biti najmanje 100 mm slobodne površine za smještaj ruku radnika.
3. Tipkovnica ne smije imati sjajnu površinu.
4. Razmještaj tipki na tipkovnici i karakteristike tipki moraju odgovarati ergonomskim zahtjevima.
5. Tipke i simboli na tipkama moraju biti jasno označeni i moraju biti lako raspoznatljivi i čitljivi.
c) Radni stol ili radna površina
1. Površina stola ili radna površina ne smiju bliještati i moraju biti dovoljno prostrani da bude moguć primjeren razmještaj zaslona, tipkovnice, pisanih podloga i ostale opreme, te da ima dovoljno prostora za rukovanje mišem.
2. Ispod stola mora biti dovoljno slobodnog prostora za udobno sjedenje.
3. Radni stol ili radna površina moraju biti stabilni i, ako je to moguće, podesivi po visini.
4. Držalo za predloške mora biti stabilno i podesivo te izvedeno i postavljeno tako da ne opterećuje dodatno oči, vrat i/ili glavu.
d) Radni stolac
1. Radni stolac mora biti stabilan te mora radniku omogućiti udoban položaj i neometano pomicanje.
2. Visina sjedala radnog stolca mora biti podesiva.
3. Naslon mora biti oslonac za cijela leđa, podesiv po nagibu i visini.
4. Oslonac za noge mora biti osiguran svakom radniku koji to želi. Oslonac za noge mora biti dovoljno visok i stabilan, mora omogućiti udoban položaj stopala i nagib nogu i ne smije imati sklisku površinu.
2. RADNI OKOLIŠ
a) Zahtjevi vezani za prostor
1. Zahtjevi vezani za radne prostorije utvrđuju se prema posebnom propisu.
2. Mjesto rada mora biti oblikovano tako da radnik ne radi u prisilnom položaju.
3. Na mjestu rada mora biti dovoljno slobodnog prostora da radnik može lako mijenjati svoj položaj i neometano obavljati potrebne pokrete pri radu.
b) Osvijetljenost
1. Prirodna ili umjetna rasvjeta mora osiguravati zadovoljavajuću osvijetljenost prema vrsti rada u skladu s normom HRN EN 12464-1:2012.
2. Ometajuće bliještanje i odsjaje na zaslonu potrebno je spriječiti odgovarajućim postavljanjem elemenata radnog mjesta u odnosu na razmještaj i tehničke karakteristike izvora svjetla.
3. Zaslon mora biti namješten i nagnut tako da ne dolazi do zrcaljenja svjetiljke na zaslonu. Svjetiljke u radnoj prostoriji moraju imati takve svjetlosne tehničke karakteristike da ne uzrokuju zrcaljenja na zaslonu.
c) Bliještanje i odsjaji
1. Mjesto rada mora biti tako oblikovano i postavljeno da izvori svjetlosti, prozori, drugi otvori ili svijetle površine ne uzrokuju neposredno bliještanje ili ometajuće zrcaljenje na zaslonu.
2. Prozori moraju imati odgovarajuće zastore (kapke) za sprječavanje ulaza sunčeve svjetlosti na mjesto rada (ili u prostor tako, da ne ometaju rad).
3. Zaslon ne smije biti okrenut prema izvoru ili od izvora svjetla, a u protivnom su potrebne posebne mjere protiv bliještanja i zrcaljenja.
d) Buka
Buka opreme i drugih izvora u prostoriji ne smije ometati rad ili komunikaciju.
e) Mikroklimatski uvjeti
1. Mikroklimatski uvjeti moraju odgovarati zahtjevima za toplinsku udobnost pri radu bez fizičkog naprezanja u skladu s posebnim propisom koji uređuje zaštitu na radu za mjesto rada.
2. Ako se koristi klima-uređaj, vlažnost i brzina strujanja zraka moraju biti primjereni, a u toplom razdoblju temperatura prostorije može biti najviše 7° C niža od vanjske temperature.
3. Mjesto rada mora biti oblikovano i postavljeno tako da strujanje zraka iz klima uređaja ne uzrokuje neugodu i smetnje radnika.
f) Zračenje
Sva elektromagnetska zračenja, osim vidljivog zračenja, sa stanovišta zaštite zdravlja radnika moraju biti u skladu s pozitivnim propisima.
3. PROGRAMSKA PODRŠKA
Pri oblikovanju, izboru, naručivanju i mijenjanju programske opreme i oblikovanju radnih zadataka pri radu s računalom, poslodavac mora uzeti u obzir sljedeća načela:
1. Programska podrška mora biti takva da se radni zadatak može izvršiti.
2. Programska podrška mora biti jednostavna za uporabu i prilagođena razini znanja i iskustvu radnika.
3. Sustav mora radniku davati povratne informacije o izvođenju njegovih radnih zadaća.
4. Oblik i brzina davanja informacija sustava moraju biti prilagođeni radniku.
5. Programska podrška mora ispunjavati ergonomske zahtjeve, posebice pri obradi podataka.
6. Programska podrška mora osiguravati, ako je moguće, na zaslonu tamne znakove na svijetloj pozadini. Ako se koristi zaslon u boji, moraju boje, a posebice pozadina, biti što manje izrazite, koliko god je to moguće s obzirom na zahtjeve rada.
3. PSIHOSOCIJALNI RIZICI
Psihosocijalni rizici na mjestu rada su:
1. Sadržaj rada:
– odgovarajuća radna uloga i odgovornosti – jasno definirane uloge na radnim mjestima, ima li sukoba radnih uloga, jesu li radnici upoznati sa svojim odgovornostima i odgovornostima za živote drugih, itd.; postoji li raznolikost posla i radnih zadataka, postoji li mogućnost razvoja znanja, vještina i kapaciteta radnika; kakvi su psihofizički zahtjevi posla (odgovaraju li potrebne kompetencije i sposobnosti radnim zadacima)
2. Stupanj kontrole na poslu (u obavljanju radnih zadataka i utjecaj na donošenje odluka).
3. Mentalno opterećenje – kolika je potrebna razina koncentracije i pažnje za obavljanje radnih zadataka i koji su čimbenici vezani uz donošenje odluka (zahtjevnost odluke, broj mogućih alternativa, brzina donošenja odluka).
4. Socijalna okolina i međuljudski odnosi – kakva je društvena klima u radnoj okolini (podržavajuća/nepodržavajuće, natjecateljska i slično), kakva je kvaliteta komunikacije (prema nadređenima, kolegama, vanjskim suradnicima, radi li se izolirano od ostalih,…), ima li interakcije sa strankama, kakva je raspoloživost društvenih prostorija (restoran,…).
5. Sustav upravljanja vremenom i raspodjele posla – ocijenite radno opterećenje (premalo ili preveliko), kakav je raspored rada (odnos godišnjih odmora, prekovremenih sati i odmora, postoji li neuobičajeno radno vrijeme), kakva je kvaliteta rasporeda radnog vremena (predvidljivost, prekidi i fragmentiranost rada), kakva je regulacija izostanaka s radnog mjesta, postoji li noćni rad, terenski rad i mogućnost rada na daljinu, kakva je raspodjela rada (radno vrijeme, stanke, rotacije radnika, godišnji odmori, rad na određeno vrijeme,…).
6. Profesionalna nesigurnost – postoji li mogućnost za profesionalni razvoj, mogućnosti napredovanja na poslu, kakav je ugovor o radu (određeno ili neodređeno), plaća i poslovna sigurnost, odnosno nesigurnost.
7. Poštovanje osobnog integriteta uključuje uznemiravanja na radnom mjestu (mobbing, buling) i netoleranciju (na osnovi rase, spola, vjere, …) te postoji li izloženost nasilju na radnom mjestu.
8. Ravnoteža profesionalnog i privatnog života.
9. Uvjeti radne okoline (rasvjeta, buka, vibracije i sl.).
Možete preuzeti i PDF dokument s navedenim podacima za lakše procijenjivanje i analizu rizika radnih mjesta:
Odgovori