Neprovođenje zaštite na radu: posljedice i kazne

Neispunjavanje obveza iz zaštite na radu može imati ozbiljne posljedice za radnike, ali i za samog poslodavca. Neizrađena procjena rizika, neosposobljeni radnici, neispitana oprema ili nepostojanje plana evakuacije mogu dovesti do teških ozljeda, profesionalnih bolesti, pa čak i smrtnih slučajeva. Inspekcija rada može utvrditi nepravilnosti, narediti njihovo otklanjanje i poduzeti zakonom propisane mjere. Odgovornost za organiziranje i provođenje zaštite na radu uvijek je na poslodavcu.

1. Nema procjene rizika: opasnosti ostaju neprepoznate

Zakonska osnova: članak 18. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18)

Procjena rizika temelj je sigurnosti svakog radnog mjesta. Ako poslodavac nema izrađenu procjenu rizika ili ona ne odgovara stvarnom stanju, opasnosti kojima su radnici izloženi mogu ostati neidentificirane, a potrebne preventivne mjere neprovedene.

Primjeri mogućih opasnosti:

• Radnik u skladištu svakodnevno podiže teške terete bez odgovarajućih pomagala, što može uzrokovati kronična oštećenja kralježnice.
• U proizvodnom pogonu radnici su izloženi štetnoj prašini ili kemijskim tvarima bez odgovarajućih zaštitnih mjera.
• Na gradilištu nisu prepoznati rizici od pada s visine ili urušavanja materijala.
• U uredu se zanemaruju ergonomski rizici, dugotrajno sjedenje i nepravilno postavljena radna oprema.

Moguće posljedice: ozljede na radu, profesionalne bolesti, trajno oštećenje zdravlja, invaliditet ili smrt radnika.

Prema članku 18., poslodavac je obvezan procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu te osigurati odgovarajuću procjenu rizika u pisanom ili elektroničkom obliku, dostupnu radnicima. Procjenu rizika za svoje potrebe može izrađivati poslodavac, ali ako ima zaposlenog stručnjaka zaštite na radu. Za izradu procjene rizika možete koristiti i naš alat Besplatna procjena rizika. Poslodavac koji ne zapošljava stručnjaka zaštite na radu za svoje potrebe izrade procjene rizika može koristiti službeno dostupne, interaktivne internetske alata (OiRA – Online interactive Risk Assessment) koji se odnose na poslove u određenim zanimanjima ili djelatnostima, kada su za pojedine poslove ti alati stavljeni na korištenje putem mrežne stranice Ministarstva.

2. Nema osposobljavanja: radnici ne znaju sigurno obavljati posao

Zakonska osnova: članci 27., 28. i 56. Zakona o zaštiti na radu.

Radnik koji nije osposobljen za rad na siguran način možda ne poznaje opasnosti radnog mjesta, pravilnu uporabu opreme, alata i kemikalija niti postupke kojima može zaštititi sebe i druge.

Primjeri mogućih opasnosti:

• Radnik nepravilno koristi stroj i zadobije tešku ozljedu šake.
• Zaposlenik pomiješa nekompatibilna kemijska sredstva i izazove oslobađanje otrovnih plinova.
• Radnik ne zna kako sigurno zaustaviti opremu u izvanrednoj situaciji.
• Pri ozbiljnoj ozljedi nitko od prisutnih nije osposobljen za pružanje prve pomoći pa dolazi do opasnog odgađanja potrebne pomoći.

Moguće posljedice: posjekotine, prijelomi, amputacije, trovanja, opekline, ugrožavanje drugih radnika i smrtne ozljede.

Članak 27. propisuje obvezu osposobljavanja radnika za rad na siguran način, a članak 28. zabranjuje samostalno obavljanje poslova radniku koji nije osposobljen. Iznimno, rad pod neposrednim nadzorom osposobljenog radnika može trajati najdulje 60 dana.

Posebno je važno osigurati i osposobljene radnike za pružanje prve pomoći. Prema članku 56., na radilištima i u radnim prostorijama u kojima istodobno radi od dva do 50 radnika mora biti najmanje jedan osposobljen radnik, uz dodatne radnike prema propisanim kriterijima.

3. Nema propisanih ispitivanja: neispravna oprema može ugroziti život

Zakonska osnova: članci 41., 42. i 45. Zakona o zaštiti na radu.

Neispitana i neodržavana radna oprema, neispravne instalacije i neodgovarajući uvjeti radnog okoliša predstavljaju ozbiljne opasnosti koje često nisu vidljive tijekom svakodnevnog rada. Radnici, nesvjesni opasnosti, znaju ukloniti zaštitnu opremu sa strojeva radi bržeg ili lakšeg rada, nesvjesni potpuno opasnosti kojima se takvim postupcima izlažu.

Primjeri mogućih opasnosti:

• Oštećena električna instalacija uzrokuje strujni udar ili požar.
• Neispravan sigurnosni mehanizam stroja dovodi do zahvaćanja radnikove ruke.
• Dotrajala zaštitna oprema ne pruža potrebnu zaštitu pri radu na visini.
• Prekomjerna buka u proizvodnji uzrokuje postupno i trajno oštećenje sluha.
• Nedovoljna ventilacija dovodi do opasne koncentracije štetnih para u radnom prostoru.

Moguće posljedice: električni udar, požar, eksplozija, mehaničke ozljede, profesionalne bolesti, trajni invaliditet i smrt.

Članak 42. propisuje preglede odnosno ispitivanja sredstava rada u skladu s primjenjivim propisima, pravilima zaštite na radu i uputama proizvođača. Članak 45. određuje slučajeve kada je obvezno ispitivanje radnog okoliša.

Poslodavac mora osigurati i da su radna oprema i osobna zaštitna oprema ispravne i sigurne za uporabu, sukladno članku 41.

4. Nema nadzora radnih procesa: radnici rade protivno pravilima sigurnosti

Zakonska osnova: članci 17., 19. i 41. Zakona o zaštiti na radu.

Izrađena dokumentacija nije dovoljna ako se sigurnosne mjere ne primjenjuju u svakodnevnom radu. Poslodavac mora organizirati radne procese tako da se rizici sprječavaju, a propisana zaštitna oprema koristi na odgovarajući način.

Primjeri mogućih opasnosti:

• Radnik svakodnevno radi bez zaštitnih naočala i zadobije ozljedu oka.
• Zaposlenici u bučnom pogonu ne koriste zaštitu sluha, što s vremenom može dovesti do trajnog gubitka sluha.
• Radnik uklanja zaštitni poklopac stroja kako bi ubrzao proizvodnju.
• Zbog nepravilnog dizanja tereta radnici razvijaju kronične mišićno-koštane tegobe.
• Radnici koriste kemikalije bez propisanih rukavica ili zaštite dišnih putova.

Moguće posljedice: akutne ozljede, kronična oštećenja zdravlja, profesionalne bolesti, smanjena radna sposobnost i dugotrajna bolovanja.

Članak 41. obvezuje poslodavca na osiguravanje odgovarajuće osobne zaštitne opreme i njezine propisane uporabe kada rizike nije moguće dovoljno ograničiti drugim mjerama.

Poslodavac ne može svoju odgovornost svesti samo na činjenicu da je radniku uručio zaštitnu opremu. Potrebno je organizirati siguran rad, osigurati primjenu mjera i reagirati na uočene nepravilnosti.

5. Nema propisanih liječničkih pregleda: radnik možda nije zdravstveno sposoban za posao

Zakonska osnova: članci 36. i 63. Zakona o zaštiti na radu.

Određeni poslovi zahtijevaju posebnu zdravstvenu sposobnost radnika. Ako poslodavac ne osigura obvezne preglede medicine rada, može dopustiti obavljanje poslova osobama čije zdravstveno stanje ne udovoljava propisanim uvjetima.

Primjeri mogućih opasnosti:

• Radnik kojemu je potrebna posebna zdravstvena sposobnost radi na visini, a nema važeću ocjenu sposobnosti.
• Radnik upravlja opremom za koju su propisani posebni zdravstveni uvjeti, iako nije utvrđeno ispunjava li ih.
• Zaposlenik radi u uvjetima izloženosti štetnim tvarima bez propisanog zdravstvenog nadzora.
• Zdravstvene promjene povezane s izloženošću na radu nisu prepoznate na vrijeme.

Moguće posljedice: iznenadni zdravstveni događaji tijekom rada, pogreške pri upravljanju opremom, ozljede radnika i drugih osoba te pogoršanje postojećeg zdravstvenog stanja.

Članak 36. propisuje obveze poslodavca vezane uz utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za poslove s posebnim uvjetima rada, uključujući prethodne i periodične preglede.

Važno je naglasiti da nisu svi liječnički pregledi obvezni za sve radnike. Obveza i učestalost pregleda ovise o vrsti poslova, utvrđenim rizicima i posebnim propisima.

6. Nema plana evakuacije: u opasnosti nastaju panika i kaos

Zakonska osnova: članak 55. Zakona o zaštiti na radu.

U slučaju požara, eksplozije, potresa ili drugog opasnog događaja radnici moraju znati kako sigurno napustiti radno mjesto, kojim putem krenuti i gdje se nalazi predviđeno mjesto okupljanja.

Bez plana evakuacije, upoznavanja radnika s postupcima i praktičnih vježbi posljedice izvanrednog događaja mogu biti znatno teže. Radnici se mogu pogubiti prilikom evakuacije te otežati spašavanje ili ugroziti ostale, primjerice umjesto na predviđeno mjesto za okupljanje odu kući, a pritom ne obavijeste nikoga – spasilačke službe će tražiti osobu u ugroženom prostoru koja nije prisutna, ali je na sigurnom.

Primjeri mogućih opasnosti:

• Za vrijeme požara radnici kreću prema izlazu koji je blokiran.
• Zaposlenici ne znaju gdje se nalazi siguran izlaz iz zgrade.
• Radnici ne znaju mjesto okupljanja pa nije moguće brzo utvrditi jesu li svi napustili objekt.
• Tijekom evakuacije nastaju gužve, padovi i ozljede.
• Nitko ne zna tko je odgovoran za provođenje mjera evakuacije i spašavanja i za usmjeravanje zaposlenika i uspješnu evakuaciju.

Moguće posljedice: gušenje dimom, opekline, ozljede tijekom napuštanja objekta, otežano spašavanje i smrtne posljedice.

Članak 55. propisuje izradu plana evakuacije i spašavanja, određivanje radnika za provođenje mjera te upoznavanje zaposlenika s postupcima u slučaju opasnosti.

Praktične vježbe evakuacije i spašavanja moraju se provoditi najmanje jednom u dvije godine.

7. Novčane kazne za poslodavca i odgovornu osobu

Zakonska osnova: članci 19., 95. i 98. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18).

Nepoštivanje zakonskih obveza može rezultirati prekršajnom odgovornošću poslodavca kao pravne osobe, ali i odgovorne osobe u pravnoj osobi.

Prema članku 95., propisana je kazna od 10.000 kuna, odnosno približno 1.327 eura za pravnu osobu, te 3.000 kuna, odnosno približno 398 eura za odgovornu osobu, za prekršaje obuhvaćene tim člankom, među kojima je i neispunjavanje određenih obveza evakuacije i spašavanja.

Prema članku 98., propisana je kazna od 30.000 kuna, odnosno približno 3.981 eura za pravnu osobu, te 6.000 kuna, odnosno približno 796 eura za odgovornu osobu, među ostalim, za neispunjavanje obveze procjene rizika iz članka 18.

U slučaju ponavljanja tih prekršaja zakon predviđa dvostruke iznose kazni. To za prekršaje iz članka 98. znači približno 7.963 eura za pravnu osobu i 1.592 eura za odgovornu osobu.

Navedeni iznosi preračunati su iz zakonski propisanih kunskih iznosa prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za jedan euro. Riječ je o zakonski propisanim kaznama za pojedinačne prekršaje, a ne o jedinstvenoj kazni koja se automatski izriče za svako nepoštivanje zaštite na radu.

Za nedostatke kod osposobljavanja, ispitivanja, prve pomoći i osobne zaštitne opreme inspektor rješenjem naređuje otklanjanje u roku (čl. 92.). Neispravnu opremu može odmah zabraniti i zapečatiti (čl. 91.). Ako poslodavac rješenje ne izvrši, slijedi najviša kazna iz čl. 100. Novčana kazna nije najveći trošak. Nakon teške ozljede slijede zahtjevi za naknadu štete, zabrana obavljanja rada, moguća kaznena odgovornost i narušen ugled tvrtke.

Tko je odgovoran za zaštitu na radu?

Članak 19. jasno propisuje da je poslodavac odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada i svim radnim postupcima.

Ugovaranje poslova sa stručnjakom ili ovlaštenom tvrtkom za zaštitu na radu ne oslobađa poslodavca njegove zakonske odgovornosti.

Ne čekajte ozljedu radnika ili dolazak inspektora

Nedostatak odgovarajuće dokumentacije, neispitana oprema, neosposobljeni radnici ili neprovedene mjere zaštite na radu nisu samo administrativni propusti. Svaki od njih može predstavljati stvarnu opasnost za sigurnost i zdravlje zaposlenika.

Pravodobno provođenje zaštite na radu štiti radnike, smanjuje rizik od prekida poslovanja i pomaže poslodavcu ispuniti zakonske obveze.

Često postavljana pitanja (FAQ)

*fotografije generirao AI.

Izvor: Zakon o zaštiti na radu, pročišćeni tekst, zakon.hr i Narodne novine.