Kako smo već definirali, zaštita na radu skup je tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, pedagoških i drugih djelatnosti pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti koje ugrožavaju život i zdravlje osoba na radu i utvrđuju mjere, postupci i pravila kako bi se otklonile ili smanjile te opasnosti i štetnosti. Glavni cilj zaštite na radu je djelovati preventivno u uklanjanju rizika po život i zdravlje radnika te osigurati sigurno radno mjesto. To se prije svega odnosi na prevenciju ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.
Kakvo je stanje zaštite na radu u Hrvatskoj? Poboljšava li se slika sigurnosti na radu, kako stojimo s ozljedama, smanjuje li se njihova stopa? Donosimo pregled za proteklih 10 godina, period od 2014. do zaključno s 2023. godinom. Glavni izvori podataka su Državni zavod za statistiku, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu te Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Općeniti podaci o broju zaposlenih i broju ozljeda na radu
Za početak, trebalo bi pregledati broj zaposlenih djelatnika u Hrvatskoj. Za primjer koristili smo broj zaposlenih na kraju godine, dakle u prosincu svake godine od 2014. do 2023. Očekivano, najmanje zaposlenih bilo je na kraju 2014. godine, 1.095.460 radnika (521.014 žena i 574.446 muškaraca), a najviše na kraju 2023. godine, ukupno 1.635.778 radnika (775.018 žena i 878.760 muškaraca). U periodu od 10 godina broj zaposlenih radnika narastao 49,32%. Što je s ozljedama na radu?
Broj ozljeda po godinama donosimo na idućem grafu:
Konkretno, broj ozljeda se kretao između 14.000 i skoro 19.000 godišnje. Ovo je ukupan broj ozljeda koji uključuje ozljede na mjestu rada te ozljede na putu na posao ili s posla. Najniži broj ozljeda bio je 2014. godine, 13929 ozljeda, a najviše 2018. godine, 18724 ozljede. Broj ozljeda 2020. godine naglo pada, što možemo pripisati mjerama zatvaranja zbog pandemije Covid-19.
Kad gledamo broj ozljeda nastalih na mjestu rada ili na putu s ili do mjesta rada dobijemo sljedeći graf. Većina ozljeda nastaje na mjestu rada, oko 80% svih ozljeda. Ostale su nastale na putu do posla ili povratku kući.
Konkretni podaci o ozljedama za protekle godine prikazani su u tablici niže. Stupac “Ukupno” donosi ukupan broj ozljeda te godine, “M” i “Ž” su ozljede po spolu, broj ozlijeđenih muškaraca i žena, “Na mjestu rada” prikazuje broj ozljeda nastalih na mjestu rada, a zadnji stupac je broj ozljeda na putu na posao ili s posla.
| Godina | Ukupno | M | Ž | Na mjestu rada | Na putu na posao ili s posla |
|---|---|---|---|---|---|
| 2014 | 13929 | 8391 | 5536 | 11444 | 2485 |
| 2015 | 16013 | 9619 | 6385 | 13161 | 2852 |
| 2016 | 16235 | 9802 | 6431 | 13281 | 2954 |
| 2017 | 17768 | 10604 | 7138 | 14431 | 3337 |
| 2018 | 18724 | 11258 | 7412 | 15609 | 3115 |
| 2019 | 18138 | 10548 | 7499 | 15079 | 3059 |
| 2020 | 14424 | 8721 | 5615 | 12404 | 2020 |
| 2021 | 15589 | 9276 | 6204 | 13122 | 2467 |
| 2022 | 16295 | 9468 | 6712 | 13678 | 2467 |
| 2023 | 17108 | 9753 | 7210 | 14299 | 2809 |
Ozljede po spolu prikazane su na idućem grafu:
Ono što možemo zaključiti je da oko 40% ozlijeđenih radnika čine žene, a ostalih 60% muškarci.
Stopa ozljeda na radu
Ono što je važno radi usporedbe stopa je ozljeda na 1000 zaposlenih radnika. Kako vidimo broj ozljeda je dosegnuo maksimum 2018. i 2019. godine, naredne dvije godine je dosta pao, posljedično zbog smanjenih poslovnih aktivnosti u vrijeme lockdowna i pandemije Covida 19, nakon čega opet počinje rasti. Međutim, broj zaposlenih također počinje rasti pa krajem 2019. je bilo 337.000 više zaposlenih nego godinu ranije. Sve to skupa utjecalo je na stopu ozljeda na radu, kako je prikazano na ovom grafu:
Nakon 2018. godine stopa ozljeda na radu počinje padati, s minimalnom vrijednošću 2020. godine, nakon koje opet polagano raste. Za godine prije 2017. nemamo podatke.
Stopa ozljeda nije ista za muškarce i žene kao što vidimo. Ako se u obzir uzmu samo ozljede koje su nastale na mjestu rada dobivamo malo drugačije podatke:
Ozljede na radu možemo analizirati i po dobnim skupinama za svaku godinu. Dobne skupine podijeljene su u mlađe od 18 godina, 18-30 godina, 31-40 godina, 41-50 godina, 51-60 godina i stariji od 60 godina. Idući graf prikazuje brojeve ozljeda na radu koje su nastale na radnom mjestu po dobnim skupinama.
Dodatni pregledi ozljeda na radu
Krenut ćemo malo dalje u analizu sigurnosti radnih mjesta i zaštite na radu. Navedeni podaci pružaju nam uvid i u to jesu li radnici bili osposobljeni za rad na siguran način i jesu li koristili propisana osobna zaštitna sredstva.
Navedeni graf prikazuje ukupan broj radnika koji su ozljeđeni na mjestu rada te jesu li bili ili nisu osposobljeni za rad na siguran način. Vidimo da je velika većina radnika bila osposobljena za rad na siguran način, dok okvirno oko 2% radnika koji su ozlijeđeni nije bila osposobljena za rad na siguran način. Za ostale radnike označene zelenom bojom nema podataka o osposobljenosti.
Za radnike ozlijeđene na mjestu rada možemo vidjeti i jesu li koristili osobna zaštitna sredstva. Na prijavi ozljede na radu, obrascu OR, potrebno je naznačiti je li radnik koristio osobna zaštitna sredstva ili nije. Otprilike 80% radnika koristilo je osobna zaštitna sredstva, a ostalih 20-ak posto ili nije koristilo ili nisu bili obvezni koristiti osobna zaštitna sredstva ili za njih nema podataka.
Za prethodni graf možemo vidjeti i podijelu ozljeda na radu po njihovoj težini. Najčešće su lakše ozljede na radu. Teške ozljede na radu su iduće po broju. Zanimljivo je primijetiti da se u prošlih pet godina (2019. do 2023.) dogodilo ukupno 22 skupne ozljede, dok je u prvih 5 godina (od 2014. do 2018.) bilo ukupno 165 skupnih ozljeda.
Na žalost, broj smrtnih ozljeda ne prati broj skupnih ozljeda tako da je on rastao zadnjih 10 godina. U prošloj godini bilo je 39 smrtnih ozljeda u usporedbi sa samo 6 u 2014. U prvih pet promatranih godina (2014. do 2018.) bilo je 84 smrtne ozljede, a u drugih pet 210.
Treba definirati i pojedine težine ozljeda prikazane na grafu. Lakše ozljede su ozljede bez opasnosti za život, s beznačajnim ili lakim oštećenjima organa, zadržane su ili privremeno neznatno smanjene funkcije i održana je radna sposobnost. Najčešće su to ogrebotine, posjekotine, modrice ili nagnječenja.
Teške ozljede na radu predstavljaju potencijalnu ili stvarnu opasnost po život, značajnu ili trajnu štetu organa ili njihovo uništenje, uzrokuju privremenu ili trajnu nesposobnost za rad, amputacije, veća nagnječenja, višestruke ozljede, prijelome, oštećenja velikih žila ili živaca.
Skupna ozljeda je istovremena ozljeda na radu dvije ili više osoba. Smrtna ozljeda na radu kao ishod ozljede ima smrt zaposlenika.
Možemo vidjeti i podatke o broju ozljeda ovisno o veličini poslodavca.
Poslodavci su statistički podijeljeni u skupine po broju zaposlenih na one koji zapošljavaju 0 djelatnika, 1-9, zatim 10-49 zaposlenih, 50-249, 250-499 te 500 i više zaposlenih.
Posljedično broju zaposlenih možemo vidjeti da najveći broj ozljeda događa se i kod poslodavaca s najviše zaposlenih radnika, onih koji zapošljavaju 500 ili više zaposlenika. Zanimljivo je primijetiti da drugi po broju ozljeđenih radnika na radnom mjestu nisu poslodavci koji zapošljavaju između 250 i 499 radnika, već poslodavci između 50 i 249 radnika. Možda se može ova situacija statistički opravdati brojem tvrtki i zaposlenih radnika u tvrtkama koje spadaju u te podjele (npr. više ljudi zaposleno je u poslodavcima koji zapošljavaju između 50 i 249 djelatnika nego onima koji zapošljavaju između 250 i 499 radnika). Kako nismo imali točne broje o broju zaposlenih kod pojedinih poslodavaca za svaku godinu ovo ne možemo navesti kao činjenicu, već samo jedan od mogućih razloga.
Najopasnije djelatnosti i zanimanja
Analizom ovih podataka za prethodnih 10 godina ponavljaju se određene skupine zanimanja (prema NKZ 2010) u kojima su stope ozljede na radu najviše. Najopasnije skupine zanimanja su:
- Jednostavna zanimanja gdje se stope ozljede na radu kreću od 15 do 25% (dakle svaki šesti do svaki četvrti radnik u ovim zanimanjima doživi nekakvu ozljedu na radu). Ova zanimanja uključuju čistače/čistačice, perače/peračice, radnike u poljoprivrednim, šumarskim i ribarskim zanimanjima, radnike rudarstvu i građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, rukovatelje teretima, radnici koji pripremaju hranu, dostavljači i ostala jednostavna zanimanja;
- Vojna zanimanja, sa stopama ozljeda na radu između 10 i 16 posto koja uključuju vojne djelatnosti – časnike, dočasnike i ostale činove u vojsci;
- Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji sa stopama okvirno između 9 i 13% koja uključuju zidare, građevinare, tesare, krovopokrivače i ostala građevinska zanimanja, radnike u proizvodnji (tokari, limari, zavarivači, ljevači metala, zavarivači, mehaničari,), staklari, tiskari, elektromonteri, elektromehaničari, prerađivači, pekari, mesari, šivači, tapetari i ostala obrtna znanimanja;
- Rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači/industrijske proizvođačice i sastavljači/sastavljačice proizvoda, sa stopama ozljedana radu između 7 i 12%;
- Uslužna i trgovačka zanimanja sa stopama ozljeda između 6 i 10%.
Vojna zanimanja su po stopama ozljede na radu na visokom drugom mjestu, no brojčano godišnje se u toj djelatnosti dogodi između 150 i 200 ozljeda, no na manji broj osoba zaposlenih u tim zanimanjima dobije se veća stopa ozljeda na radu. S druge strane, u jednostavnim zanimanjima dogodi se od 2000 do preko 3000 ozljeda godišnje, ovisno o godini, pa, iako je puno ljudi zaposleno u tim zanimanjima, velik broj ozljeda daje i visoku stopu ozljeda na radu.
Poslodavcima koji zapošljavaju radnike u ovim zanimanjima preporučili bi unaprijeđenje sustava zaštite na radu i upoznavanje radnika s pravilnim obavljanjem poslova kako bi se smanjio broj ozljeda na radu. Kroz bolji sustav zaštite na radu smanjit će se broj ozljeda te posljedično i trošak poslodavca – osim što radnik neće biti na raspolaganju jer je, zbog pretrpljene ozljede na bolovanju, prvih 42 dana privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) idu direktno na trošak poslodavca (za koje poslodavac može tražiti povrat od strane HZZO nakon što se prizna ozljeda na radu).
Najčešće vrste ozljeda
Prema dostupnim podacima najčešće vrste ozljeda su prikazane na grafu:
- Najčešća vrsta ozljede su rane i površinske ozljede (skoro svaka treća ozljeda spada u ovu skupinu), oko 35% svih ozljeda;
- Iščašenja, uganuća i nategnuća čine okvirno 25% svih ozljeda, odnosno svaka četvrta ozljeda spada u ovu skupinu;
- Prijelomi kostiju čine okvirno oko 15% svih ozljeda na radu (okvirno svaka šesta ozljeda)
- Šok je iduća skupina po broju, no čini samo 3% svih ozljeda na radu
- Sve ostale ozljede (trovanja, infekcije, gušenja, utapanja, višestruke ozljede, opekline/smrzotine, potres mozga, ozljede zbog djelovanja zvuka, vibracija i tlaka, ostale ozljede nespecificirane po kategorijama ili nepoznate) čine ukupno okvirno 20% ozljeda.
U pogledu unaprjeđivanja zaštite na radu kod poslodavca ovo mogu biti važni podaci koji mogu identificirati najčešće moguće ozljede te pridonijeti analizi rizika radnih mjesta i donošenju odgovarajućih mjera za smanjenje ili uklanjanje rizika na radnom mjestu.
Zaključak
Općenito gledajući možemo reći da se je stanje zaštite na radu u Hrvatskoj, barem u pogledu ozljeda na radu, popravilo u proteklih 10 godina. Temeljem broja ozljeda na radu koji je oko 23% veći 2023. godine u odnosu na 2014. te samo 6% u odnosu na 2015. godinu, a istovremeno imamo oko 500.000 više zaposlenih radnika obuhvaćenih ovim analizama stopa ozljeda se smanjila. Dakako, daljnjom primjenom i optimizacijom mjera zaštite na radu, upoznavanjem radnika i poslodavaca s njihovim obvezama zaštite na radu te kontinuiranim unaprijeđenjem proizvodnih procesa i razina sigurnosti možemo doprinijeti smanjenju broja ozljeda na radu, većoj sigurnosti radnih mjesta i zdravijem radnom okruženju.
Potrebno je promotriti i zanimanja na kojima se dogodi najviše ozljeda na radu, za ta zanimanja trebalo bi odraditi odgovarajuće procjene rizika i primijeniti mjere kako bi se unaprijedilo stanje zaštite na radu, smanjio broj ozljeda i povećala sigurnost radnika na radnim mjestima.