Zakon o zaštiti na radu ozljede na radu definira kao svaku ozljedu radnika koja je nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad.
Sadržaj
Ozljeda na radu
Ozljedom na radu smatra se svaka:
- ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana za obavljanje poslova na kojima radi, odnosno djelatnost na osnovi koje ozlijeđena osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu,
- bolest osiguranika koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nekog nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno za vrijeme obavljanja djelatnosti ili u svezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu,
- ozljeda nanesena na način predviđen u točki 1. ovoga članka koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojega je osiguran,
- ozljeda nanesena na način predviđen u točki 1. ovoga članka koju osiguranik pretrpi u svezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu prema propisima o zdravstvenom osiguranju i prava na profesionalnu rehabilitaciju prema odredbama ovoga Zakona,
- ozljeda odnosno bolest iz točke 1. i 2. ovoga članka koju pretrpi osigurana osoba iz članka 18. do 20. Zakona,
- ozljeda nastala na način predviđen u točki 1. ovoga članka koju osoba pretrpi u svezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja radnog odnosa. (čl.37. ZMO)
Ozljedom na radu ne smatra se ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo:
- u slučaju nesavjesnog i namjerno pogrešnog ponašanja na radnom mjestu ili prilikom putovanja s ili na mjesto rada (npr. tučnjava, namjerno nanošenje ozljeda sebi ili drugima, korištenje alkohola, opojnih droga)
- u slučajevima da se aktivnosti radnika ne mogu dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti (radnik za vrijeme radnog odmora obavlja druge, poslovno nevezane aktivnosti)
- u slučaju ozljede koju druga osoba namjerno nanese (izazvana osobnim odnosom s ozlijeđenom osobom i ne može se dovesti u kontekst radnih aktivnosti)
- u slučaju napadaja kronične bolesti
- u slučaju urođene predispozicije zdravstvenog stanja koje može uzrokovati profesionalnu bolest
Dok je zaposlenik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka, poslodavac mu ne može otkazati ugovor o radu (čl. 73. ZOR).
Ozljeda na radu odnosno profesionalna bolestne smije štetno utjecati na napredovanje zaposlenika i ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom (čl. 74. ZOR).
Zaposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojeg nakon liječenja, odnosno oporavka, ovlaštena osoba, odnosno tijelo, utvrdi da je sposoban za rad,ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio ili na druge odgovarajuće poslove (čl. 75. ZOR).
Prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja ima osoba koja je bila u trenutku nastanka ozljede bila osiguranik Zavoda za zdravstveno osiguranje, u propisanom roku je podnijela prijavu o ozljedi te joj je riješenjem Zavoda prijava priznata. Podnošenjem prijave o ozljedi na radu nadležnom podružnom uredu Zavoda za zdravstveno osiguranje pokreće se postupak utvrđivanja može li se nastala ozljeda okarakterizirati kao ozljeda na radu. Prijava se podnosi na predefiniranim obrascima propisanih Pravilnikomo uvjetima i postupku ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu i profesionalne bolesti,NN 32/03.
Izvor: PRAVILNIK o uvjetima i postupku ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu i profesionalne bolesti (NN 75/14).
Obveze poslodavca kod ozljede na radu
U slučaju ozljede na radu prioritet je pobrinuti se za ozlijeđenog radnika, pružiti mu neposrednu prvu pomoć na mjestu rada i osigurati prijevoz do zdravstvene ustanove.
Nakon zbrinjavanja ozljeđenog radnika potrebno je osigurati mjesto rada gdje se dogodila ozljeda, kako bi se spriječile nove ozljede radnika te isključiti iz pogona radnu opremu koja je uzrokovala ozljedu. Potrebno je obavijestiti i stručnjaka zaštite na radu te pokrenuti postupak prijave i priznavanja ozljede na radu.
Ozljeda na radu može se dogoditi i za vrijeme službenog puta, prilikom putovanja na mjesto rada ili prilikom povratka s mjesta rada te putovanja ili povratka od mjesta stanovanja do mjesta rada. Mjestom stanovanja smatra se ono mjesto gdje zaposlenik ima prijavljeno prebivalište ili boravište (kod Ministarstva unutarnjih poslova), o čemu poslodavac ima važeću potvrdu. U slučaju ozljede tijekom putovanja radnika zbog privatnih potreba radnika, navedena ozljeda se ne priznaje kao ozljeda na radu.
U slučaju ozljede na radu ustupljenog radnika (radnici drugog poslodavca, studenti ili učenici na praksi,…) potrebno je pružiti prvu pomoć ozlijeđenoj osobi te osigurati prijevoz do zdravstvene ustanove te obavijestiti stručnjaka zaštite na radu. Postupak prijave i priznavanja ozljede na radu obavlja tvrtka koja zapošljava radnika ili ga je uputila na obavljanje poslova u vašu tvrtku (njegov poslodavac).
Ozljeda na radu može biti karakterizirana kao lakša i kao teža. Teža ozljeda je svaka ozljeda nakon koje je radnik zadržan na liječenju u medicinskoj ustanovi, dok nakon lakše ozljede će radnik, nakon pregleda u medicinskoj ustanovi, biti upućen na kućno liječenje.
U slučaju teže ozljede, poslodavac mora obavijestiti i Državni inspektorat, odnosno inspekciju zaštite na radu.
Prijava ozljede na radu
Prijava ozljede na radu radi se popunjavanjem tiskanice OR (možete preuzeti na kraju članka) u pet primjeraka.
Tiskanica prijave o ozljedi na radu sadrži podatke koje popunjava obveznik podnošenja prijave o ozljedi na radu:
- A. Podaci o poslodavcu
- B. Podaci o ozlijeđenoj osobi
- C. Podaci o ozljedi na radu
- D. Podaci o neposrednom rukovoditelju
- E. Podaci o očevidcu
- F. Podaci o osobi koja je popunila tiskanicu prijave o ozljedi na radu
Podatke pod točkama A, B, C, D, E, F ovjerava svojim potpisom i pečatom obveznika odgovorna osoba kod obveznika podnošenja prijave o ozljedi na radu.
Ovjereni primjerci tiskanice OR proslijeđuju se izabranom doktoru obiteljske medicine ozlijeđene osobe, zajedno s priloženom medicinskom dokumentacijom o pruženoj prvoj pomoći i provedenom liječenju. U slučaju da poslodavac ne raspolaže s informacijom o izabranom doktoru tada može dokumentaciju dostaviti nadležnom uredu/službi HZZO-a prema sjedištu poslodavca, popunjenu i ovjerenu samo od strane poslodavca.
Ovjerenu tiskanicu prijave o ozljedi na radu izabranom doktoru opće/obiteljske medicine može dostaviti i osigurana osoba za koju se podnosi prijava o ozljedi na radu odnosno član obitelji osigurane osobe.
Dokumentacija koju je potrebno priložiti
Kod prijave ozljede na radu koja se dogodila u obavljanju poslova vezanih uz poslovanje poslodavca – obveznika podnošenja prijave treba priložiti:
- presliku cjelokupne medicinske dokumentacija vezana uz nastalu ozljedu
- pisanu izjavu osiguranika o okolnostima nastanka ozljede
- pisanu izjavu očevidaca o okolnostima vezanim uz ozljedu (ako postoji i ako je moguće)
- pisanu izjavu poslodavca ako podaci u prijavi sadržavaju određene nepreciznosti i dvojbe (na traženje Zavoda, ako je potrebno)
- presliku zapisnika o inspekcijskom nadzoru nadležne inspekcije rada (ako je nadzor obavljen)
- preslika zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova od strane nadležne PU MUP-a RH (ako je ispitivanje obavljeno)
Kod prijave ozljede koja je posljedica prometne nesreće treba priložiti i:
- presliku zapisnika o očevidu PP PU MUP-a RH. Ako se policija nije pozivala obavezno naznačiti da policija nije pozvana te priložiti Izjavu osiguranika i/ili EU izvješće o prometnoj nezgodi
- preslika evidencije o radom vremenu na dan ozljede
- presliku putnog naloga u slučaju da je u pitanju ozljeda koja se dogodila na službenom putu
Kod ozljede čija je posljedica smrt ozlijeđene osobe treba priložiti i presliku obdukcijskog nalaza i policijski zapisnik o izvršenom nadzoru.
Rok za prijavu ozljede na radu
Ozljedu na radu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO-u) potrebno je prijaviti u roku od 8 dana, dok se teže i smrtne ozljede odmah po nastanku moraju prijaviti Državnom inspektoratu, odnosno nakon pružanja prve pomoći ozlijeđenom radniku, upućivanja radnika na liječenje u zdravstvenu ustanovu te nakon isključenja izvora ozljede.
Prijava teže ili smrtne ozljede prijavljuje se u redovno radno vrijeme Državnom inspektoratu, a u slučaju da se ozljeda dogodila izvan redovnog radnog vremena potrebno ju je prijaviti na broj 112.
Obveza je poslodavca poslati prijavu ozljede HZZO-u, no u slučaju da poslodavac ne podnese prijavu, istu će podnijeti izabrani liječnik opće obiteljske medicine ozlijeđenog radnika. Osim navedenih, prijavu ozljede na radu može podnijeti i sama ozlijeđena osoba, odnosno obitelj ozlijeđene osobe u slučaju smrtne ozljede.
Nakon prijave ozljede HZZO-u pokreće se postupak priznavanja ozljede na radu te ozlijeđeni radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad.
Ako za osiguranu osoba u roku od 3 godine od isteka roka od 8 dana za podnošenje prijave se ne podnese prijava, ta osoba gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu i profesionalne bolesti od strane HZZO-a (prekluzivni rok).
Postoje određeni objektivni razlozi zbog kojih HZZO ozljedu neće priznati kao ozljedu na radu, a to su:
- u slučaju nesavjesnog i namjerno pogrešnog ponašanja na radnom mjestu ili prilikom putovanja s ili na mjesto rada (npr. tučnjava, namjerno nanošenje ozljeda sebi ili drugima, korištenje alkohola, opojnih droga)
- u slučajevima da se aktivnosti radnika ne mogu dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti (radnik za vrijeme radnog odmora obavlja druge, poslovno nevezane aktivnosti)
- u slučaju ozljede koju druga osoba namjerno nanese (izazvana osobnim odnosom s ozlijeđenom osobom i ne može se dovesti u kontekst radnih aktivnosti)
- u slučaju napadaja kronične bolesti
- u slučaju urođene predispozicije zdravstvenog stanja koje može uzrokovati profesionalnu bolest
Profesionalna bolest i prijava profesionalne bolesti
Profesionalnom bolešću smatra se bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da može bitiposljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja.
Kao i za prijavu ozljede, rok za prijavu profesionalne bolesti je 8 dana od dana kada je osigurana osoba primila ispravu zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije doktora specijaliste medicine rada kojom joj je dijagnosticirana profesionalna bolest.
Profesionalna bolest prijavljuje se popunjavanjem i ovjeravanjem tiskanice PB. Tiskanica prijave o profesionalnoj bolesti sadrži sljedeće podatke koje popunjava poslodavac – obveznik podnošenja prijave o profesionalnoj bolesti:
- A. Podaci o poslodavcu (podatke od rednog broja 01. do 08.)
- B. Podaci o oboljeloj osobi (podatke od rednog broja 09. do 26.)
- C. Podaci o neposrednom rukovoditelju (podatke od rednog broja 27. do 28.)
Podatke pod točkama A, B, C ovjerava svojim potpisom i pečatom odgovorna osoba kod poslodavca. Dostava popunjene i ovjerene tiskanice o profesionalnoj bolesti izabranom doktoru opće/obiteljske medicine te potom sa svom potrebnom dokumentacijom nadležnom uredu/službi HZZO-a isti je kao i kod tiskanica prijava o ozljedi na radu.
Na kraju valja napomenuti da bolovanje vezano uz ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest otvara izabrani doktor opće/obiteljske medicine.
Prava radnika
Prava radnika iz zdravstvenog osiguranja
Na temelju priznate ozljede na radu, radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 100 % propisane osnovice (definira se Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju kao prosječni iznos isplaćene plaće u posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca kad se dogodila ozljeda na radu) za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
Prava radnika iz mirovinskog osiguranja
U slučaju da ozljeda uzrokuje trajno smanjenu radnu sposobnost, moguće je kroz mirovinski sustav ostvariti povoljnije uvjete za određivanje invalidske i privremene invalidske mirovine.
U slučaju da ozljeda uzrokuje djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti prije navršenih 65 godina života, radnik može ostvariti pravo na invalidsku mirovinu ako mu staž pokriva najmanje 1/3 radnog vijeka. U slučaju nastanka invalidnosti zbog ozljede na radu pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje se bez obzira na dužinu staža.
Radnici koji se, kao invalidi rada, rehabilitiraju i ponovno osposobe za rad na drugim poslovima, no nakon završetka rehabilitacije ostanu dugotrajno nezaposleni, mogu ostvariti privremenu invalidsku mirovinu prema idućim uvjetima:
- Nisu ostvarili zaposlenje u roku od 5 i više godina nakon završetka profesionalne rehabilitacije
- Nezaposlenost traje do 58. godine života
- Nije u tom periodu dobio ponudu za posao od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (ne smije odbiti ponudu za ponuđeni posao)
Na kraju, za nastanak ozljede na radu odgovoran je poslodavac, neovisno o tome obavlja li poslove zaštite na radu sam ili je za iste angažirao stručnu osobu ili vanjsku tvrtku.
Pravo radnika na odštetu od poslodavca
Radnik ima pravo na odštetu ako je ozljeda na radu bila uzrok propusta poslodavca. Može tražiti odštetu za pretrpljenu bol, smanjenje radne sposobnosti, materijalnu štetu i drugo. Postupak obično počinje slanjem zahtjeva osiguranju poslodavca. Moguće je da će osiguravatelj pristati na navedeni iznos u zahtjevu ili će pristati isplatiti djelomični iznos. U slučaju prihvata iznosa zahtjev se smatra rješenim, a ako radnik ne prihvati iznos ili ga osporava potrebno je iznos ili dio iznosa koji je sporan tražiti sudskim putem. U slučaju zahtijevanja odštete od poslodavca savjetujte se s pravnim stručnjakom.
Često postavljana pitanja – FAQ
Ozljedom na radu smatra se svaka tjelesna ozljeda ili oštećenje zdravlja koja nastane neposredno u vezi s obavljanjem posla, radnih zadataka ili aktivnosti povezanih s radom. U to najčešće ulaze ozljede nastale tijekom rada na radnom mjestu, u prostoru poslodavca ili pri izvršavanju naloga poslodavca, ako postoji jasna uzročno posljedična veza s radom.
Profesionalna bolest je bolest koja nastaje kao posljedica dugotrajnog ili ponavljanog izlaganja štetnim čimbenicima na radu ili u radnom okolišu. To mogu biti kemijske tvari, buka, vibracije, prašina, zračenja, opterećenja mišićno koštanog sustava ili psihosocijalni rizici. Profesionalna bolest se u pravilu razvija postupno i najčešće je povezana s određenom profesijom ili vrstom posla.
U mnogim slučajevima ozljeda koja nastane na redovitom putu od stana do radnog mjesta ili s posla kući može se priznati kao ozljeda na radu, ali samo ako je put uobičajen i nije bilo neopravdanih odstupanja. Točno postupanje i priznavanje ovakve ozljede ovisi o propisima i pravilima nadležnih tijela, pa je važno ozljedu odmah prijaviti i zatražiti službeno mišljenje.
Radnik treba što prije prijaviti ozljedu nadređenoj osobi ili poslodavcu, potražiti prvu pomoć i, po potrebi, odmah se javiti liječniku. Važno je da se ozljeda evidentira bez odgode, da se popuni potrebna dokumentacija i da se što preciznije opišu okolnosti nastanka ozljede, svjedoci i mjesto događaja. Svako odgađanje prijave otežava dokazivanje da je riječ o ozljedi na radu.
Troškovi liječenja ozljede na radu u pravilu se pokrivaju iz sustava obveznog zdravstvenog osiguranja, ali uvjet je da je ozljeda pravilno prijavljena i službeno priznata kao ozljeda na radu. Ako se utvrdi da je do ozljede došlo zbog teškog kršenja obveza poslodavca iz zaštite na radu, moguće su dodatne posljedice za poslodavca u vidu naknada štete i prekršajnih ili drugih odgovornosti.
Neupotreba osobnih zaštitnih sredstava može otežati položaj radnika u postupku dokazivanja, ali sama po sebi ne znači da ozljeda ne može biti priznata kao ozljeda na radu. U takvim slučajevima ispituju se sve okolnosti događaja, obveze poslodavca i radnika, komunikacija o rizicima i dostupnost zaštitne opreme. Moguće je istodobno postojanje ozljede na radu i odgovornosti radnika zbog kršenja pravila zaštite na radu.
Ako poslodavac odbija prijaviti ozljedu na radu, radnik treba sam prikupiti što više dokaza o događaju, sačuvati medicinsku dokumentaciju i obratiti se nadležnim inspekcijskim i zdravstvenim tijelima radi zaštite svojih prava. Preporučljivo je potražiti pravni savjet, osobito kod težih ozljeda ili trajnih posljedica, kako bi se pravodobno pokrenuli odgovarajući postupci i izbjegli zastarni rokovi.
Profesionalna bolest može se manifestirati i nakon prestanka radnog odnosa, jer se posljedice izloženosti štetnim čimbenicima često razvijaju godinama. I u takvim slučajevima moguće je pokrenuti postupak priznavanja profesionalne bolesti, ali je nužno dokazati vezu između ranijeg posla, uvjeta rada i nastale bolesti. Zbog toga je važno očuvati dokumentaciju o prijašnjim radnim mjestima, poslovima i mjerama zaštite na radu koje su se primjenjivale.
Radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 100% prosječne neto plaće u razdoblju od šest mjeseci prije ozljede, dok (HZZO) snosi troškove medicinske skrbi povezane s ozljedom. Naknadu štete od poslodavca zbog pretrpljene boli, straha, smanjene radne sposobnosti i slično može tražiti sudskim putem ako je ozljeda nastala zbog propusta poslodavca. Za konkretne daljnje korake preporuka je angažirati pravnog stručnjaka.