Procjena rizika osnovni je dokument zaštite na radu za svakog poslodavca. Obveza izrade procjene rizika obuhvaća sve poslodavce, a definirana je Zakonom o zaštiti na radu i Pravilnikom o izradi procjene rizika.
Procjenu rizika za vlastite potrebe može izrađivati i poslodavac, a može za izradu angažirati i vanjsku tvrtku.
Procjena rizika služi poslodavcima kako bi se identificirali rizici na radnim mjestima. Članak 18. Zakona o Zaštiti na radu propisuje da poslodavci moraju procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofiziološke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku u određenom vremenu (normirani rad), noćni rad, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika.
Navedeni rizici definiraju se analizom radnih mjesta, opreme, radnih prostora i drugih sredstava rada gdje se identificiraju potencijalne opasne situacije koje se mogu dogoditi i procjenjuje se vjerojatnost njihovog nastanka. Rizik je produkt procijenjene razine opasnosti i vjerojatnosti, za što se koristi matrica rizika.
Izrađena procjena rizika koristi se za primjenu pravila zaštite na radu, organizaciju radnih procesa, provođenje aktivnosti i drugih metoda koje služe za smanjenje identificiranih rizika kako bi se potpuno uklonili ili smanjili na najmanju moguću mjeru vjerojatnosti nastanka ozljeda na radu ili profesionalnih bolesti.
Rizici se moraju procjenjivati kontinuirano i procjena se mora ažurirati pravovremeno kako bi odgovarala stvarnom stanju kod poslodavca. Svaka promjena u radnom procesu poput dolaska i odlaska radnika, uvođenje novih tehnologija, radne opreme, preseljenja i sve druge promjene potrebno je evidentirati u procjeni rizika, a ona mora biti dostupna svim djelatnicima u digitalnom ili fizičkom obliku (pri tom ne moraju svi djelatnici imati uvid u cijelu procjenu rizika, već je pojedinom djelatniku dovoljno pružiti uvid u analizu i rizike vezane za njegovo radno mjesto).
Vodič za izradu procjene rizika
Ako sami želite izraditi procjenu rizika, važno je voditi se Pravilnikom o izradi procjene rizika te obuhvatiti sve aspekte propisane pravilnikom.
Procjena rizika obvezno sadrži sljedeće:
- Uvod
- Osnovni podaci o poslodavcu
- Podaci o postojećem stanju
- Analiza i procjena rizika radnih mjesta
- Plan mjera za smanjenje rizika
- Prilozi
1. Uvod
Uvodni dio navodi ispunjenje obveze izrade procjene rizika kod poslodavca u skladu s važećim Zakonom o zaštiti na radu i Pravilnikom o izradi procjene rizika. Potrebno je navesti i tko je sudjelovao u izradi procjene rizika (obično su to zaposleni stručnjaci zaštite na radu, ovlaštenici poslodavca, poslodavac, povjerenici radnika za zaštitu na radu i druge osobe). Ako nemate npr. povjerenika radnika nije potrebno ga navoditi.
2. Osnovni podaci o poslodavcu
Procjena rizika započinje prikazom osnovnih podataka o poslodavcu, koji obavezno uključuju naziv poslodavca (puni i skraćeni naziv tvrtke ili obrta), OIB, adresa sjedišta, popis osoba ovlaštenih za zastupanje (direktor, članovi uprave), popis ovlaštenika poslodavca, popis zaposlenih stručnjaka zaštite na radu, popis povjerenika radnika za zaštitu na radu te popis članova Odbora za zaštitu na radu i radničkog vijeća ako postoje.
Osim sjedišta, navedite i sve poslovnice i lokacije na kojima poslujete.
Navedite i datum izrade procjene rizika, odnosno datum posljednje revizije.
3. Podaci o postojećem stanju
Započnite s osnovnim podacima o poslodavcu – naziv, sjedište, popis djelatnosti, opći djelatnosti poslodavca, ukupan broj zaposlenih radnika. Navedite popis tehnoloških procesa kod poslodavca i opišite svaki.
Za postojeće stanje navedite izvore podataka za prikaz postojećeg stanja, npr. sistematizacija radnih mjesta, zapisnici o osposobljavanju radnika, zapisnici o ispitivanju radne opreme, radnog okoliša, električnih instalacija, evidencije zaposlenika, pregled broja zaposlenih, evidencija zaposlenih osoba na poslovima s posebnim uvjetima rada (poslovi s povećanim rizicima), razgovor s radnicima, razgovor s drugim osobama zaduženim za poslove zaštite na radu kod poslodavca, obilazak radnih mjesta poslodavca i drugi izvori.
Na temelju navedenih podataka napravite tablicu s popisom radnih mjesta prema mjestima rada te navedite koliko je ukupno zaposlenih osoba na pojedinom radnom mjestu te posebno navedite koliko je muškaraca, koliko ženo zaposleno, a koliko posebno osjetljivih skupina radnika. Npr. radno mjesto administrator, mjesto rada može biti administracija ili uprava, te je potrebno navesti podatke o zaposlenim osobama.
Ako imate veći broj zaposlenih radna mjesta možete grupirati po poslovima pa navesti tablicu s poslovima i zatim podatke o radnicima. Npr. Administrativni poslovi mogu obuhvatiti sva radna mjesta koja imaju iste uvjete rada i koriste istu opremu, npr. administrator, direktor, voditelj poslovnice, … te ih kasnije možete specificirati u analizi rizika.
4. Analiza radnih mjesta
Za identificirana radna mjesta ili poslove koji obuhvaćaju više radnih mjesta potrebno je provesti procjenu rizika.
Za analizu radnih mjesta potrebno je prvo navesti sve podatke za svako radno mjesto, odnosno za grupu poslova (u tom slučaju potrebno je u podacima navesti i koja radna mjesta obuhvaća ta grupa poslova).
Prilikom analize možete koristiti ovaj PDF obrazac:
Nakon analize i unosa podataka za svako radno mjesto (odnosno grupu radnih mjesta) potrebno je, koristeći navedene podatke i druge dostupne informacije, kreirati popis svih mogućih opasnih situacija.
Za lakše identificiranje opasnosti u radnim procesima možete se voditi smjernicama koje smo objavili u članku Identifikacija opasnosti, rizika pri radu s računalima i psihosocijalnih rizika gdje možete preuzeti i Word datoteku s navedenim listama opasnosti i rizika, a za detalje o rizicima kod ručnog prenošenja tereta možete pogledati Pravilnik o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu.
Što nakon identifikacije opasnosti?
Nakon što smo prepoznali opasne situacije i potencijalno opasne scenarije koji se mogu dogoditi za svako radno mjesto (ili grupu poslova), potrebno je odraditi procjenu rizika.
Koraci u identifikaciji razine rizika su prikazani na ovoj slici: za određeni zadatak na radnom mjestu identificiraju se opasnosti, definira se ocjena rizika – ako je prihvatljiv ne treba ništa poduzimati, ako nije potrebno je identificirati mjere za njegovo smanjenje. Dakle, idući korak je procijeniti rizike za svaku identificiranu opasnost.
Za svaku opasnost (moguću opasnu situaciju) potrebno je odrediti dvije vrijednosti: potencijalnu razinu štetnosti (npr. mogućnost teške ili smrtne ozljede nasuprot mogućnosti lakše ozljede ili zanemarive posljedice na zdravlje i život radnika) te vjerojatnost pojave te opasne situacije (gotovo sigurno/vrlo vjerojatno ili s druge strane, nemoguće da se dogodi).
Procjena rizika radi se pomoću matrice rizika. Matrica rizika je tablica koja definira razine rizika prema identificiranim stupnjevima vjerojatnosti pojavljivanja pojedine opasne situacije te njene štetnosti.
Matrica rizika može sadržavati tri ili više stupnjeva vjerojatnosti i štetnosti. Za matricu s tri stupnja vjerojatnosti pojavljivanja opasne situacije to su:
- Malo vjerojatno (nešto što se ne bi trebalo dogoditi tijekom profesionalne karijere zaposlenika)
- Vjerojatno (može se dogoditi nekoliko puta tijekom profesionalne karijere zaposlenika)
- Vrlo vjerojatno (može se ponavljati tijekom profesionalne karijere radnika)
Stupnjevi štetnosti opisuju posljedice koje mogu nastati u tom slučaju:
- Malo štetno – moguće su ozljede i bolesti koje ne uzrokuju produženu bol (npr. male ogrebotine, iritacije oka, glavobolje,… ) koje se mogu otkloniti za vrijeme radnog vremena s ili bez primjene prve pomoći
- Srednje štetno – moguće su ozljede i bolesti s umjerenom i produženom boli ili boli koja se povremeno ponavlja (npr. rane, manji prijelomi, opekline drugog stupnja na ograničenom dijelu tijela, dermatološke alergije i slično)
- Izrazito štetno – moguće su ozljede i bolesti koje uzrokuju stalnu i tešku bol ili smrt zaposlenika (npr. amputacije, prijelomi, rak, opekline drugog ili trećeg stupnja na velikom dijelu tijela, itd).
Prema tome, matrica procjene rizika izgleda ovako:
| POSLJEDICA | |||
| VJEROJATNOST | Malo štetno | Srednje štetno | Izrazito štetno |
| Malo vjerojatno | Mali rizik | Mali rizik | Srednji rizik |
| Vjerojatno | Mali rizik | Srednji rizik | VELIKI RIZIK |
| Vrlo vjerojatno | Srednji rizik | VELIKI RIZIK | VELIKI RIZIK |
Identificirane opasnosti potrebno je navesti, procijeniti rizike, identificirati mjere za smanjenje rizika ako je potrebno te navesti možda je li riječ o poslovima s posebnim uvjetima rada te je li potrebno koristiti osobna zaštitna sredstva.
Primjer kako navesti opasnosti možete pogledati u ovom dokumentu:
Napomena: u vrijeme pandemije COVID-19 može se za radno mjesto navesti postojanje i te biološke štetnosti (može se odnositi i na drugu neku pandemiju poput COVID-19) te pod listu opasnosti može navesti zaraza COVID-19.
Na temelju identificiranih opasnosti potrebno je izraditi plan mjera, no prije izrade plana mjera potrebno je procijeniti i druge moguće opasne situacije koje se mogu dogoditi u zajedničkim prostorijama i pomoćnim prostorijama poslodavca. To uključuje popis i pregled svih pomoćnih i zajedničkih prostorija te identificiranje opasnosti koje se mogu dogoditi.
Za procjenu rizika za zajedničke i pomoćne prostore može se koristiti sljedeći primjer obrasca:
5. Plan mjera
Plan mjera obuhvaća mjere koje je potrebno provesti za smanjenje rizika za sva radna mjesta, ukratko to su sve mjere koje bi se trebale provesti te sadrži i rok za njihovo provođenje i navedenu osobu koja je odgovorna za provedbu.
Plan mjera može sadržavati popis mjera koje se moraju redovito provoditi i koje su propisane Zakonom o zaštiti na radu i pratećim pravilnicima, poput osposobljavanja radnika za rad na siguran način, osposobljavanja za provedbu mjera zaštite od požara i gašenje početnih požara, osposobljavanje radnika za pružanje prve pomoći, izrada plana evakuacije, zapošljavanje odgovarajućeg broja stručnjaka zaštite na radu, osiguranje provedbe potrebnih ispitivanja radne opreme, radnog okoliša, ventilacije, električnih instalacija, sustava za zaštitu od požara, i slično.
Osim tih, potrebno je navesti i mjere identificirane i predložene u sklopu analize procjene rizika.
Primjer obrasca za plan mjera možete pogledati ovdje:
Napomena: u vrijeme pandemije COVID-19 ili druge pandemije slične COVID-19 može se u plan mjera predvidjeti i primjena zaštitne opreme i druge mjere za sprečavanje širenja pandemije.
6. Prilozi
Na kraju procjene rizika dolazi popis priloga definiranih Pravilnikom o izradi procjene na radu. Potrebno je navesti sljedeće:
- Sigurnosne podatke izvora fizikalnih štetnosti, kemikalija i bioloških agensa koji se koriste
- uključuje za svaku stavku naziv, oznake opasnosti, oznake upozorenja (R ili H), oznake obavijesti (S ili P), naznake karc, muta, repr, GVI, KGVI i razred opasnosti
- Popis radne opreme koja se koristi kod poslodavca u obavljanju poslova
- Popis osobnih zaštitnih sredstava koji se koriste kod poslodavca
- sadrži listu s nazivima poslova i korištenim zaštitnim sredstvima na tom poslu
- Popis potrebnih ispitivanja
- sadrži listu ispitivanja s nazivom ispitivanja te nazivom lokacije na kojoj se pojedino ispitivanje mora provesti
- Popis poslova s posebnim uvjetima rada
- sadrži listu svih poslova kod poslodavca koja spadaju u popis poslova s posebnim uvjetima rada, s naznakom pojedinih točaka za svaku stavku
Vodite računa o procjeni rizika, ona je osnovni dokument te ju stalno držite ažurnom. Ako naručujete procjenu od vanjske tvrtke pregledajte dokument koji je isporučen, je li sve točno i odgovara li stvarnom stanju. Iskoristite ovaj vodič za kontrolu dokumentacije.
Izrada procjene rizika složen je proces te poslodavci najčešće za izradu angažiraju vanjskog suradnika. Ako vam je potrebna izrada procjene rizika možete zatražiti našu ponudu preko stranice ZATRAŽITE PONUDU.
Izvori: Pravilnik o izradi procjene rizika, Metodološki model za procjenu rizika Risko; Metodološki model za procjenu rizika Risko (vodič za izradu procjene rizika u malim i srednjim poduzećima), program Evidpro – modul izrade procjene rizika, Zakon o zaštiti na radu