Buka na radnom mjestu

Početna stranica » Zaštita na radu » Buka na radnom mjestu

Buka na radnom mjestu – što kaže zakon, kako se mjeri i kako zaštititi radnike

Buka je jedan od najčešćih i najopasnijih rizika na radnom mjestu. Za razliku od svakodnevne buke poput prometa ili kućanskih uređaja, radna buka je dugotrajna, intenzivna i ima dokazano štetne posljedice na zdravlje radnika. Profesionalna oštećenja sluha i dalje su među najraširenijim profesionalnim bolestima u Europi i Hrvatskoj.

U skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i Pravilnikom o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti buci, poslodavac je dužan provoditi mjerenja, procjenu rizika, preventivne mjere i osigurati zaštitu radnicima koji su izloženi povećanoj buci.


Zašto je buka opasna?

Najpoznatija posljedica buke je oštećenje sluha, najčešće senzorneuralno, koje nastaje postupno i najčešće je trajno. No, buka djeluje mnogo šire od toga.

Fiziološki učinci buke na organizam

Buka negativno utječe na:
neurovegetativni sustav
endokrini sustav
cirkulaciju i krvni tlak
probavni sustav
opće stanje organizma

Tipični simptomi izloženosti:

• povećana živčana napetost
• poremećena cirkulacija
• porast krvnog tlaka
• usporen rad probavnih organa
• smetnje sna
• razdražljivost i osjećaj umora
• smanjena koncentracija (osobito kod isprekidane buke)
• pospanost kod ritmične buke
• povećan broj pogrešaka i nezgoda

U nekim situacijama, impulsna buka može čak djelovati kratkotrajno stimulativno – ali to ne umanjuje njezine štetne učinke.


Vrste buke

Trajna buka – konstantna tijekom vremena (strojevi, ventilacija)
Isprekidana buka – intenzitet i frekvencija se mijenjaju (preše, udarni strojevi)
Impulsna buka – nagli kratki udarci (udarci metala, pucnjevi, pneumatski udari)

Impulsna buka je osobito opasna jer oštećuje sluh i pri kraćem izlaganju.


Primjeri razina zvučnog tlaka

• 130 dB – hitac iz puške
• 120 dB – granica boli, pneumatski čekić
• 110 dB – motorna pila
• 100 dB – kružna pila
• 90 dB – kompresor, kamion
• 80 dB – alatni strojevi u praznom hodu
• 70 dB – promet
• 50 dB – ured
• 40 dB – stan
• 20 dB – šapat
• 0 dB – prag čujnosti


Zdravstvene posljedice: oštećenje sluha

Oštećenje sluha ovisi o:

• intenzitetu buke
• trajanju izloženosti
• frekvenciji
• individualnoj osjetljivosti

Najčešće nastaje polako i neprimjetno, a radnik se “navikava” – no to nije privikavanje, nego gubitak sluha.


Zakonske granične vrijednosti i obveze poslodavca

Prema Zakonu i Pravilniku, tri su ključne razine djelovanja:

80 dB(A) – donja granica djelovanja
– radnika treba informirati
– omogućiti zaštitu sluha

85 dB(A) – gornja granica djelovanja
– obavezno korištenje osobne zaštite
– izrada programa mjera

87 dB(A) – granična vrijednost izloženosti (LEX,8h)
– ne smije se prekoračiti, čak ni s OZS


Mjerenje buke na radnom mjestu

Mjerenje se provodi prema normi ISO 9612.
Ako izmjerena razina prelazi 87 dB(A), poslodavac mora izračunati dnevnu izloženost radnika buci, odnosno kolika je ukupna izloženost radnika buci za vrijeme trajanja jedne smjene (u danu). Ovisno o rezultati, možemo odabrati i odgovarajuće sredstvo za zaštitu sluha.

➡️ Kalkulator za izračun dnevne izloženosti buci:
https://zastitanaradu.com.hr/kalkulator-buke/


Kako smanjiti buku – kompletne mjere zaštite

Ovo je najvažniji dio i predstavlja kombinaciju mjera iz starog i novog članka, sada logički posloženo.

✔ Organizacijske mjere

• vremensko ograničenje rada bučnih strojeva
• uvođenje dodatnih stanki
• rotacija radnika
• smanjenje broja ljudi u bučnim zonama

✔ Organizacijsko-tehničke mjere

• izbor malošumnih strojeva
• automatizacija i robotizacija procesa
• redovno održavanje strojeva

✔ Građevinsko-planske mjere

• pravilan raspored pogona i radnih zona
• odvajanje bučnih strojeva od radnika
• arhitektonsko planiranje s obzirom na akustiku

✔ Tehničke mjere “na izvoru”

Primarne:

• konstrukcijski zahvati radi smanjenja vibracija i emisije zvuka
• zamjena bučnih operacija tišim tehnološkim rješenjima

Sekundarne:

• akustičko oklapanje strojeva
• prigušivači u ventilacijskim i transportnim cjevovodima
• vibroizolacija

✔ Mjere na putu širenja zvuka

• apsorpcija i izolacija zvuka
• smanjenje refleksija i eha
• upotreba akustičnih panela

✔ Mjere na mjestu prijema

• lokalne akustične barijere
• kabine za operatere
• osobna zaštita sluha

U praksi se gotovo nikada ne koristi samo jedna mjera – uspjeh dolazi kombinacijom više njih.


Osobna zaštitna sredstva za zaštitu od buke

Kad se buka ne može svesti ispod dozvoljenih vrijednosti, koriste se OZS:

do 75 dB – vata
do 85 dB – čepići
do 150 dB – antifoni

➡️ Detaljan članak o osobnim zaštitnim sredstvima:
https://zastitanaradu.com.hr/osobna-zastitna-sredstva/


Najčešće pogreške u praksi

• antifoni se nose “oko vrata”
• korištenje zaštite samo kada je ekstremno glasno
• neispravni strojevi stvaraju dodatnu buku
• vjerovanje da se “radnik naviknuo na buku”
• pogrešan izbor OZS-a za razinu buke
• izostanak redovnog održavanja strojeva


Najviše dozvoljene razine buke prema vrsti posla

• znanstveni rad / upravljanje: 35 dB(A)
• posao s visokom koncentracijom: 40 dB(A)
• rad uz komunikaciju govorom: 50 dB(A)
• lakši mentalni / fizički rad: 65 dB(A)


FAQ – česta pitanja o buci na radnom mjestu

Može li buka ispod 80 dB(A) oštetiti sluh?

Može, ali nakon dugotrajnog izlaganja. 80 dB(A) je zakonski prag za preventivne mjere.

Jesu li čepići dovoljni?

Ne uvijek. Kod visokih razina buke preporučuje se kombinacija čepići + antifoni.

Koliko često se treba mjeriti buka?

Najmanje svakih 2-3 godine ili nakon promjena strojeva ili procesa.

Što ako radnik odbija koristiti zaštitu sluha?

Poslodavac mora provesti edukaciju i prema potrebi disciplinske mjere.


Dodatni resursi

https://zastitanaradu.com.hr/buka-i-zastita-na-radu/
https://zastitanaradu.com.hr/buka-na-radnom-mjestu/
https://zastitanaradu.com.hr/novi-pravilnik-za-zastitu-radnika-od-izlozenosti-buci-na-radu/