Buka na radnom mjestu

Danas je buka veliki problem prisutan posvuda. Uzrok buke u svakodnevnom životu može biti promet na ulici, zvuk klima uređaja, dizala i slično što ne ugrožava naše zdravlje. No, buka na radnom mjestu predstavlja veći problem. Izvori takve buke su glasni strojevi i proizvodni procesi koji mogu ugroziti zdravlje radnika, u prvom redu oštetiti sluh. Dugim izlaganjem radnika buci može se postupno izgubiti sluh i razviti profesionalna bolest. Kako bi se to spriječilo potrebno je primjeniti pravila zaštite na radu:

  1. Kod opremanja prostora strojevima birati tihe strojeve
  2. Ako to nije moguće ispuniti postojeće strojeve treba redovito održavati i oklopiti kako bi se spriječilo širenje buke
  3. Ako to nije moguće potrebno je ograničiti širenje buke oblaganjem zidova materijalom koji upija zvuk
  4. U konačnici osigurati osobna zaštitna sredstva za zaštitu sluha.

Buka je u svojoj osnovi zvuk koji može biti trajni, isprekidani i impulsni. Trajna buka nastaje u npr. predionicama i ona je konstantna tijekom vremena.

Ako se u vremenu mijenja intenzitet buke i frekvencija onda se radi o isprekidanoj buci koja se javlja kod npr. ekscentar preše.

Svaki zvuk kratkog trajanja i visokog intenziteta označava se kao impulsna buka. Svaki udarac se može smatrati impulsnom bukom.

Neki od primjera zvučnog tlaka:

130 dB – hitac iz puške
120dB-granica boli(pneumatski čekić ? bušilica,avionski motor)
110dB-motorna pila
100dB-kružna pila,stroj za tkanje
90dB-kompresor, kamion
80dB-alatni stroj (prazni hod),ispavljivač kod zavarivanja
70 dB – promet
50 dB -ured
40 dB – stan
20 dB – prostorija za odašiljač (radio),šapat
10 dB – šustanje lišća
0dB- prag čujnosti

Oštećenje sluha koje može nastati na određenom zvučnom polju ovisi ne samo o razini zvuka nego i o duljini trajanja. Normalno je za očekivati da će duže izlaganje nekom zvuku sa uzrokovati teže oštećenje sluha.

Kako bi se smanjile štetne posljedice koje može uzrokovati buka potrebno je provesti mjerenja radi utvrđivanja razine buke na mjernom mjestu i odlučivanju koje će se mjere primjeniti kako bi se smanjila opasnost po zdravlje.
Danas se mjerenje buke provodi mjerenjem ekvivalentnog zvučnog tlaka u dB(A). Ako izmjerena ekvivalentna razina buke (zvučnog tlaka) prelazi 80 dB(A) potrebno je izračunati normaliziranu dnevnu izloženost buci. Na primjer, radnik koji u osmosatnom radnom danu jedan sat dnevno provodi radeći na stroju gdje se javlja buka veća od 80 dB(A) je potencijalno ugrožen te je potrebno provesti proračun normalizirane dnevne izloženosti buci.
Ako je izračunata dnevna izloženost buci između 80 i 85 dB(A) preporuča se uporaba osobnih zaštitnih sredstava za zaštitu sluha (čepići, antifoni), a ako prelazi 85 dB(A) uporaba osobnih zaštitnih sredstava za zaštitu sluha je obavezna.

Na našim stranicama postoji kalkulator dnevne i tjedne izloženosti buci namijenjen upravo toj svrsi.

Primjeri najviših dozvoljenih razina buke L(A_eq) za određene radne procese:

  1. Najsloženiji sustavi upravljanja, rad vezan uz veliku odgovornost i znanstveni rad:35 dB(A)
  2. Rad koji zahtijeva veliku koncentraciju i/ili preciznu psihomotoriku:40 dB(A)
  3. Rad koji zahtijeva često komuniciranje govorom:50 dB(A)
  4. Lakši mentalni rad te fizički rad koji zahtijeva pozornost i koncentraciju:65 dB(A)

O utjecaju buke na sustav zaštite na radu pročitajte našem člankuBUKA I ZAŠTITA NA RADU.