Propisana pravila zaštite na radu za odstranjivanje štetnih tvari po zdravlje

Provjetravanje prostorije može biti u funkciji osiguranja dovoljnih količina svježeg zrakaza zaposlenike, no može imati i funkciju odstranjivanja s mjesta rada tvari štetne po zdravlje.

Prema Zakonu o zaštiti na radu, kao što je već naglašeno,opasne radne tvari dijele se na tvari koje su štetne po zdravlje, tvari koje su eksplozivne i tvari koje su zapaljive. Važno je naglasiti da opasne radne tvari mogu u isto vrijeme biti i eksplozivne i zapaljive i opasne po zdravlje. U daljnjem tekstu bit će govora o mjerama zaštite koje se odnose na zaštitu zdravlja zaposlenika.
Tvari štetne po zdravlje mogu se pojaviti u obliku tekućina (nagrizajuće i nadražajno djelovanje) i u obliku prašina, dimova, plinova, para, magle, vlakana i dr. Štetnost ovisi o mnogim fizikalnim, kemijskim ili drugim štetnim svojstvima, a najvažnija je količina tvari koja je ušla u organizam.

Provjetravanje prirodnim putem (prirodna izmjena zraka kao posljedica razlika gustoća toplog i hladnog zraka koja se osigurava preko prozora ili drugih otvora)dopušteno je samo u onim radnim i pomoćnim prostorijama u kojima pri radu postoje normalni mikroklimatski uvjeti i u kojima ne dolazi do stvaranja i kondenziranja vodene pare, velike topline, štetnih para, plinova, dimova, magle i prašine.

Ako se radne i pomoćne prostorije provjetravaju prirodnim putem kroz prozorske otvore ili otvore na zidovima i stropu tada svi prozori i otvori moraju biti opremljeni s uređajima za lako otvaranje i zatvaranje sa poda prostorije.

Broj, veličina, raspored i položaj otvora za prirodno provjetravanje mora biti takav da se osigura izmjena zraka i mikroklimatski uvjeti u ljetnom i zimskom razdoblju prema zahtjevima koji su utvrđeni standardom.Umjetno provjetravanje odnosno odsisavanje štetnih tvari obavlja se pomoću ventilatora ili drugih mehaničkih uređaja.

Ubacivanje i izbacivanje zraka pri umjetnom provjetravanju radnih prostorijamora biti izvedeno tako da koncentracija zagađenja zraka u zoni disanja radnika ne prelazi dopuštene granice propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima izloženosti (GVI) opasnim tvarima pri radu i biološkim graničnim vrijednostima.

Granična vrijednost izloženosti opasnim tvarima je ona najviša granica koncentracije štetnih plinova, para i aerosola pri temperaturi od 20oC i tlaku zraka od 1013 mbara (standardni termodinamički uvjeti), u zraku radnih prostorija i prostora,koja prema sadašnjim saznanjima ne dovodi do oštećenja zdravlja pri svakodnevnom osamsatnom radu(uz normalne mikriklimatske uvjete i umjereno fizičko naprezanje), a izražena je u ml/m3, odnosno u mg/m3 ili u broju vlakana/cm3.

Uz Pravilnik GVI, otisnut je i tablični prikaz GVI štetnih tvari, kao i drugih karakteristika štetnih tvari.

Važno je napomenuti da poslovi kod kojih je zaposlenik u većem dijelu radnog vremena izložen kemijskim štetnostima predstavljaju poslove s posebnim uvjetima rada. Iz tog razloga obvezni su redovito obavljati liječničke preglede.

U radnim prostorijama i prostorima gdje se prilikom rada skladište ili upotrebljavaju opasne radne tvari postoji obaveza redovitog ispitivanja koncentracije opasnih radnih tvari. Na radnim mjestima na kojima je radnik izložen parama, plinovima ili prašinama opasnih radnih tvari postoji opasnost od razvoja profesionalne bolesti.

Sukladno Pravilniku o označavanju otrova koji se stavljaju u promet na domaćem tržištu (NN, br. 53/91), štetna djelovanja pojedinih opasnih tvari označavaju se znakovima, koji su neki od njih predočeni na donjoj slici:

Oznake opasnih radnih tvari - zapaljivo, oksidirajuće, nagrizujuće, otrovno, opasno po okoliš, eksplozivno, biološke opasnosti

Slika 1. Prikaz simbola za označavanje štetnih djelovanja opasnih radnih tvari

Pored znakova opasnosti postoje i oznake upozorenja i obavijesti ( "R" i "S") koje se stavljaju na ambalažu opasne tvari a njihovo značenje upisuje se u uputu za upotrebu tvari koja se mora priložiti uz svako pakiranje.

Na izvorima zagađenja zraka u radnim prostorijamamoraju se postavljiti uređaji kojima će se zagađeni zrak neposredno odsisavati sa mjesta nastajanja.Navedena odredba sukladna je jednom od načela zaštite na radu,spriječavanju opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru, čl. 17. ZZR.

Uređaji za odstranjivanje prašine na strojevima mogu biti vezani na vlastiti ili opći (centralni) sustav ventilacije.Sustav za odvođenje prašine na strojevima mora biti povezan s uređajem za uključivanje u pogon stroja tako da se stroj ne može staviti u pogon bez istovremenog djelovanja sustava za odvođenje prašine.Citirana odredba govori o obvezi primjene "zaštitne blokade",koja sprječava rad stroja dok nije u funkciji sustav za odvođenje prašine.

Prenosivi i pokretni spremnici u kojima se smještaju opasne tvari moraju se čistiti i prati na za to posebno određenim i opremljenim mjestima. Po mogućnosti, čišćenje i pranje spremnika treba biti mehanizirano tako da se isključi potreba ulaženja i boravka radnika u spremnicima.

Ako se radovi u spremnicima ne mogu obavljati bez ulaženja ili boravka radnika u njima, moraju se najprije poduzeti odgovarajuće mjere zaštite života i zdravlja radnika(mjerenje koncentracije štetnih plinova i para u spremniku, upotreba maske s dovodom svježeg zraka ili izolacijskog aparata, upotreba odgovarajuće odjeće i obuće i zaštitnog opasača s užetom, koordinirani rad dvojice ili više radnika i dr.), u skladu s propisanim postupkom i uputama za obavljanje takvih radova.

Strojevi i postrojenja za rad koja se koriste za proizvodnju ili preradu tvari s jakim otrovnim djelovanjem moraju se postaviti u zasebne prostorije ili ograđene prostore.Tehnološkim procesom koji se obavlja u takvim postrojenjima mora se upravljati iz posebne prostorije u koju se mora dovoditi svjež zrak u onoj količini koja će osigurati stalan pretlak u odnosu na prostoriju u kojoj je postavljeno postrojenje.