Što kad se dogodi ozljeda na radu? Koja je ispravna procedura i kako ju prijaviti te pritom ispuniti svoje zakonske obveze saznajte u ovom članku.
Prije nastavka, potrebno je definirati što sve spada u ozljede na radu – svaka ozljeda ili bolest koje su uzročno vezane uz obavljanje poslova na kojima osoba radi. Uzrok ozljede može biti povreda u radnim procesima, povreda prilikom korištenja radne opreme, ozljeda uzrokovana iznenadnim opterećenjem tijela, naglim promjenama položaja tijela te drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ozljede na službenom putu te ozljede na putovanju na ili s mjesta rada (npr. ozljede u prometu). Pod ozljedu možemo ubrojiti i bolesti koje nastaju kao posljedica ozljede na radu.
U slučaju ozljede na radu najvažnije je pobrinuti se za ozlijeđenog radnika, pružiti mu neposrednu prvu pomoć na mjestu rada i osigurati prijevoz do zdravstvene ustanove.
Idući je korak osigurati mjesto rada gdje se dogodila ozljeda, kako bi se spriječile nove ozljede radnika te isključiti iz pogona radnu opremu koja je uzrokovala ozljedu. Potrebno je obavijestiti i stručnjaka zaštite na radu te pokrenuti postupak prijave i priznavanja ozljede na radu.
Ozljeda na radu može se dogoditi i za vrijeme službenog puta, putovanja na mjesto rada ili prilikom povratka s mjesta rada te putovanja ili povratka od mjesta stanovanja do mjesta rada. Mjestom stanovanja smatra se ono mjesto gdje zaposlenik ima prijavljeno prebivalište ili boravište (kod Ministarstva unutarnjih poslova), o čemu poslodavac ima važeću potvrdu. U slučaju ozljede tijekom putovanja radnika zbog privatnih potreba radnika, navedena ozljeda se ne priznaje kao ozljeda na radu.
Nakon nastanka ozljede koja je nastala prilikom putovanja potrebno je obavijestiti stručnjaka zaštite na radu te pokrenuti postupak prijave i priznavanja ozljede na radu.
U slučaju ozljede na radu ustupljenog radnika (radnici drugog poslodavca, studenti ili učenici na praksi,…) potrebno je pružiti prvu pomoć ozlijeđenoj osobi te osigurati prijevoz do zdravstvene ustanove te obavijestiti stručnjaka zaštite na radu. Postupak prijave i priznavanja ozljede na radu obavlja tvrtka koja zapošljava radnika ili ga je uputila na obavljanje poslova u vašu tvrtku (njegov poslodavac).
Ozljeda na radu može biti karakterizirana kao lakša i kao teža. Teža ozljeda je svaka ozljeda nakon koje je radnik zadržan na liječenju u medicinskoj ustanovi, dok nakon lakše ozljede će radnik, nakon pregleda u medicinskoj ustanovi, biti upućen na kućno liječenje.
U slučaju teže ozljede, poslodavac mora obavijestiti i Državni inspektorat, odnosno inspekciju zaštite na radu.
Dokumentiranje i prijava ozljede na radu
Nakon nastanka ozljede poslodavac mora prijaviti ozljedu na radu popunjavanjem tiskanice OR za prijavu ozljede na radu:
Tiskanicu OR popunjavaju poslodavac i izabrani liječnik opće/obiteljske medicine ozlijeđenog radnika u 5 primjeraka. Prve tri stranice popunjava poslodavac i ovjerava pečatom i potpisom, a posljednju popunjava izabrani liječnik ozlijeđenog radnika. Poslodavac ispunjava sljedeće podatke:
- podaci po poslodavcu
- podaci o ozlijeđenoj osobi
- podaci o ozljedi na radu
- podaci o neposrednom rukovoditelju
- podaci o očevidcu
- podaci o osobi koja je popunila tiskanicu prijave ozljede na radu
Ostale podatke (Izvješće izabranog doktora opće obiteljske medicine) popunjava liječnik, a ako poslodavac nema podatke o izabranom liječniku opće obiteljske medicine ozlijeđenog radnika tada je iznimno moguće tiskanicu dostaviti nadležnom uredu/službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema sjedištu poslodavca, ovjerenu samo od strane poslodavca.
Prilikom slanja tiskanice liječniku opće obiteljske medicine potrebno je priložiti i potrebnu dodatnu dokumentaciju:
- presliku medicinske dokumentacije vezane uz nastalu ozljedu na radu
- pisanu izjavu ozlijeđene osobe o okolnostima nastanka ozljede
- pisanu izjavu očevidaca o okolnostima vezanim za ozljedu (ako postoje očevici)
- ako je obavljen inspekcijski nadzor, potrebno je priložiti presliku zapisnika nadzora
- ako prijava sadrži nepreciznosti i dvojbe, te ako to zahtijeva HZZO poslodavac mora priložiti svoju pisanu izjavu
- ako je provedeno ispitivanje prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova od strane nadležne policijske uprave potrebno je priložiti presliku zapisnika o ispitivanju
Ako je ozljeda nastala kao posljedica prometne nesreće, potrebno je priložiti i :
- presliku policijskog zapisnika o očevidu prometne nesreće
- presliku evidencije o radnom vremenu na dan ozljede
- presliku putnog naloga ili evidencije loko vožnje ako se ozljeda dogodila na službenom putu
Ako je riječ o ozljedi sa smrtnom posljedicom potrebno je priložiti:
- policijski zapisnik o izvršenom nadzoru
- presliku obdukcijskog nalaza
Ozljedu na radu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO-u) potrebno je prijaviti u roku od 8 dana, dok se teže i smrtne ozljede odmah po nastanku moraju prijaviti Državnom inspektoratu, odnosno nakon pružanja prve pomoći ozlijeđenom radniku, upućivanja radnika na liječenje u zdravstvenu ustanovu te nakon isključenja izvora ozljede.
Prijava teže ili smrtne ozljede prijavljuje se u redovno radno vrijeme Državnom inspektoratu, a u slučaju da se ozljeda dogodila izvan redovnog radnog vremena potrebno ju je prijaviti na broj 112.
Obveza je poslodavca poslati prijavu ozljede HZZO-u, no u slučaju da poslodavac ne podnese prijavu, istu će podnijeti izabrani liječnik opće obiteljske medicine ozlijeđenog radnika. Osim navedenih, prijavu ozljede na radu može podnijeti i sama ozlijeđena osoba, odnosno obitelj ozlijeđene osobe u slučaju smrtne ozljede.
Nakon prijave ozljede HZZO-u pokreće se postupak priznavanja ozljede na radu te ozlijeđeni radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad.
Postoje objektivni razlozi zbog kojih HZZO ozljedu neće priznati kao ozljedu na radu, a to su:
- u slučaju nesavjesnog i namjerno pogrešnog ponašanja na radnom mjestu ili prilikom putovanja s ili na mjesto rada (npr. tučnjava, namjerno nanošenje ozljeda sebi ili drugima, korištenje alkohola, opojnih droga)
- u slučajevima da se aktivnosti radnika ne mogu dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti (radnik za vrijeme radnog odmora obavlja druge, poslovno nevezane aktivnosti)
- u slučaju ozljede koju druga osoba namjerno nanese (izazvana osobnim odnosom s ozlijeđenom osobom i ne može se dovesti u kontekst radnih aktivnosti)
- u slučaju napadaja kronične bolesti
- u slučaju urođene predispozicije zdravstvenog stanja koje može uzrokovati profesionalnu bolest
Odgovori