Stanje zaštite na radu na privremenim radilištima u znatno ovisi o razini svijesti i pristupu pojedinih rukovoditelja radova i drugih ovlaštenika prema provođenju zaštite na radu u svim njenim segmentima. Teško je za očekivati da će zaposlenici na radilištu koristiti zaštitne šljemove ako to svojim primjerom ne pokazuje voditelj građenja, poslovođe i drugo ovlašteno osoblje te ne inzistira na tome.
Poslovi rušenja objekta ili nekog njegovog dijela, bez obzira obavlja li se rušenje ručno, pomoću strojeva ili miniranjem, moraju se obavljati isključivo prema prethodno izrađenom programu radova i mjerama zaštite na radu, zavisno od vrste objekta i stupnja opasnosti koji pri tom radu prijeti.
Prije početka rušenja objekta mora se ugroženo područje ograditi zaštitnom ogradom ili osigurati na drugi odgovarajući način, zavisno od načina rušenja.
Radove na rušenju objekta smiju obavljati samo stručno osposobljeni radnici i to pod neposrednim i stalnim nadzorom određene stručne osobe na radilištu.
Ručno rušenje mora se odvijati isključivo postupno i to odozgo prema dolje. Pojedini dijelovi zidova i dimnjaci ne smiju se ostavljati neporušeni, nego se moraju rušiti istovremeno s ostalim dijelovima objekta.Ručno rušenje slobodno stojećih zidova mora se izvoditi isključivo pomoću odgovarajućih radnih skela.
Stroj kojim se obavlja rušenje mora se nalaziti na udaljenosti koja je najmanje 1,5 puta veća od visine objekta odnosno dijela koji se ruši, kao na donjoj slici.
Slika 1. Pravilna udaljenost stroja od objekta koji se ruši
Ukoliko se rušenje obavlja korištenjem čelične užadi, jačina kidanja čelične užadi pomoću koje se prenosi vučna snaga potrebna za rušenje objekta mora biti najmanje triput veća od vučne snage stroja.
Pri izvođenju zemljanih radova na dubini većoj od 100 cm moraju se, na osnovi statičkih proračuna, poduzimatimjere razupiranja iskopa kao zaštita protiv rušenja zemljanih naslaga sa bočnih strana i protiv obrušavanja iskopanog materijala. Pritom je potrebno nadvisiti razinu iskopa (zemlje) s potpornjima za minimalno 5 cm.
Radovi na iskopima zemlje, na mjestima gdje postoje određene instalacije,moraju se obavljati prema uputama i pod nadzorom određene stručne osobe.
Ulazi, prijelazi i prolazi oko objekta u građenju moraju se zaštititi od pada materijala s visine odgovarajućim zaštitnim nadstrešnicama.
Rampe, kosi prilazi i prolazi na visini većoj od 100 cm iznad tla odnosno poda etaže ili skele, kao i sva druga radna mjesta na visini većoj od 100 cm iznad terena ili poda,moraju se ograditi čvrstom zaštitnom ogradom visine najmanje 100 cm, s razmacima elemenata popune koji nisu veći od 30 cm.
Skele se moraju graditi i postavljati prema planu koji sadržava sigurnosne elemente u pogledu sastavljanja skele, načina pričvršćenja, dopuštenih opterećenja, statičkog proračuna nosivih elemenata, uputa za montažu i demontažu, a taj se plan ovjerava od strane projektanta skele i odgovorne osobe na gradilištu. Zaposlenik koji postavlja skelu mora biti stručno osposobljen za rukovatelja i postavljača skele. Provjera ispravnosti skele obavlja seovjerom koju potvrđuje određena osoba na gradilištu putem kontrolne knjige skele. Poslovi postavljanja i demontaže skela moraju se odvijati isključivo pod nadzorom određene stručne osobe na radilištu.
Skele se moraju izvoditi sa svim propisanim elementima u pogledu zaštitnih ograda, rubnih zaštita od pada alata i materijala, propisane širine poda skele, pristupa na pojedine katove skele i s drugim sigurnosnim elementima. Dakle, skele moraju u bitnome biti izvedene na sljedeći način:
- s zaštitnom ogradom visine najmanje 100 cm,
- razmak elemenata popune zaštitne ograde ne smije biti veći od 35 cm,
- na dnu zaštitne ograde mora biti izvedena rubna zaštita visine najmanje 20 cm,
- elementi poda moraju u potpunosti ispunjavati prostor između nosivih stupova skele,
- udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti veća od 20 cm,
- čista širina poda skele ne smije biti manja od 80 cm,
- na svaki kat skelemora biti izgrađen siguran pristup odnosno silazak.
Poslovi montažnog građenja moraju se izvoditiisključivo na temelju posebno izrađenog programa koji obuhvaća mjere zaštite pri opremanju pojedinih montažnih dijelova, utovaru i istovaru, dizanju, namještanju i učvršćivanju montažnih elemenata i dr.
Pri izvođenju radova na krovovima, ili na drugim mjestima gdje nije moguće trajno izvesti zaštitne ograde, osiguranje od pada radnika obavlja se korištenjem zaštitnih pojaseva i užadi ili pomoću odgovarajućih prihvatnih skela.
Prije početka izvođenja radova na krovovima s pokrivačima koji ne podnose veća opterećenja (salonit, lim i dr.)moraju se provesti posebne mjere radi sprečavanja loma krovnog pokrivača i pada radnika u dubinu.
Način zaštite od pada s visine pri radu na krovovima ovisiti će o vrsti krova, izvedbi objekta kao i o vrstama radova koji će se obavljati. Često puta potrebno je izvesti pojedine radove koji kratko traju pa bi u takvom slučaju izvođenje zaštitnih skela, nadstrešnica ili prihvatnih mreža bilo preskupo.
Međutim, nažalost, u praksi se uglavnom potvrđuje da se radovi na krovovima obično izvode bez ikakvih sigurnosnih mjera te s nedovoljno stručnim zaposlenicima pa stoga inspektori rada kontinuirano bilježe značajan broj smrtnih ozljeda na radu, a naročito na način propadanja zaposlenika kroz lagane krovne pokrivače (salonit, lim i sl.).
Potrebno je naglasiti da danas i na našem tržištupostoji moderna zaštitna oprema -zaštitni pojasevi i užad alpinističkog tipa i pristupačnih cijena koja nudi viši stupanj sigurnosti na radu i veću mogućnost manipulacije pri radu pa se s malo preventivnog djelovanja može znatno utjecati na smanjenje teških i smrtnih ozljeda.Takva oprema omogućuje i da u slučaju trenutačnog pada (prokliznuća) tijelo radnika ostaje u vertikalnom položaju zbog ovjesa u težištu tijela. Korištenje takve opreme prikazano je na slici ispodkoja se s odgovarajućom prilagodbom može koristiti i za rad na krovovima.
Ljestve koje se upotrebljavaju za pristup na skele i slično moraju prelaziti rub poda na koji se naslanjaju najmanje za 75 cm, mjereno vertikalno od poda, postavljene pod kutem od 75°.
Prečke drvenih ljestava moraju biti od tvrdog drvetaokruglog ili kvadratnog presjeka i usađene ili urezane u strane.
Ljestve koje se postavljaju na glatku odnosno klizavu tvrdu podlogu moraju biti na donjem kraju opremljene posebnim osloncima (gumene papuče i sl.), koji sigurno sprječavaju klizanje, a po potrebi na gornjem kraju i kukama za zakačivanje.
U građevinarstvu jeposebno značajno dosljedno se pridržavati korištenja svih potrebnih osobnih zaštitnih sredstava i opreme, u ovisnosti o pojedinim radovima na radilištu. Obveza je poslodavca osigurati zaposlenicima sva potrebna osobna zaštitna sredstva a još veća obveza je nadzirati, putem voditelja građenja i poslovođa, da zaposlenici ta sredstva stalno koriste u potrebnom opsegu.
Autor tekstova – Jere Gašperov, dipl.ing.