Prijedlog nacrta novog Zakona o zaštiti na radu koji je predstavljen 3. kolovoza u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava pobudio je zanimanje javnosti. Uz navedene promjene koje je iznio resorni ministar Mirando Mrsić može se zaključiti da se radi o kvalitetnom pokušaju poboljšanja stanja u ovom području. Kako je taj zakon usklađen s propisima Europske unije donosimo usporedbu hrvatskih dosadašnjih propisa sa slovenskim propisima, čiji je zakon sa europskom regulativom usklađen već odavno.
Stoga je za očekivati da će naš zakon biti sličan njihovom. Smjernice zakona postoje i propisane su OSHA standardom i Direktivom 89/391 EEC. Jedina razlika koja se može očekivati u propisima su rokovi u kojima je obavezno provoditi ponovno ispitivanje strojeva, električnih instalacija, gromobranske instalacije, radnog okoliša, a ako se ugledamo na slovenske propise možemo očekivati i rokove za ponovna osposobljavanja za rad na siguran način i za početno gašenje požara svih zaposlenika.
Obveze poslodavca slične su našima. Analogno procjeni opasnosti u Republici Sloveniji postoji dokument koji se zove Izjava o sigurnosti s ocjenom rizika kojom je provedena analiza radnih procesa unutar tvrtke te su identificirani i rangirani potencijalni rizici kako bi se mogle preporučiti mjere za ponoljšanje. Ova Izjava se DOPUNJUJE u slučajevima da dođe do promjene u broju radnih mjesta, ako podaci na kojima se temelji više nisu važeći ili ako su prepoznate nove mogućnosti kojima se mogu smanjiti rizici na radu. Izrada revizije nije propisana za ostale slučajeve, dok je u Hrvatskoj obavezna u slučajevima da nastanu neke veće promjene u radnom procesu, u slučaju da se dogodi ozljeda ili razvije profesionalna bolest, ako inspektor to naredi ili najmanje jednom u dvije godine.
Osposobljavanje zaposlenika za rad na siguran način provodi se prilikom zapošljavanja, uvođenja novih tehnologija ili izmjena radnih procesa te se provodi u dva dijela: teoretskom i praktičnom. Za razliku od naših propisa provjera znanja zaposlenika iz ovog područja je periodična te se mora provoditi u rokovima koji su navedeni u ocjeni rizika, a koji ne smiju biti duži od dvije godine. U Hrvatskoj se osposobljavanja provode također u navedenim slučajevima, no ne postoji obaveza ponavljanja. Donošenjem novog Zakona o zaštiti na radu za pretpostaviti je da će se ovdje uvesti obaveza redovitog polaganja i osvježavanja znanja iz rada na siguran način.
Osposobljavanje zaposlenika za gašenje požara se također obavlja kod zapošljavanja zaposlenika, premještanja na drugo radno mjesto te kod promjene ili uvođenja nove opreme, odnosno tehnologije. Sastoji se od teoretskog i praktičnog dijela te je također obavezno periodično ponavljanje, što u Hrvatskoj nije slučaj. Rok za ponovnu provjeru propisan je u Ocjeni požarne ugroženosti. U Hrvatskoj se ovo zasada polaže samo jednom. Jednom kada zaposlenik položi osposobljavanje za rad na siguran način to uvjerenje mu vrijedi do kraja života, neovisno o poslu koji obavlja.
Ispitivanja strojeva i radne opreme vrši se prema uputama proizvođača. Prilikom pregleda provjerava se je li oprema pravilno ugrađena, odnosno postavljena na način na koji proizvođač to propisuje. Proizvođač također propisuje rokove za ponovno ispitivanje opreme, a u slučaju da to nije napravio onda ponovno ispitivanje se mora obaviti najkasnije za 36 mjeseci. Rok za ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u Hrvatskoj je dvije godine, dakle 24 mjeseca. Na ovom području slovenski propisi su nešto fleksibilniji, ali imaju jednu važnu stavku: stroj mora biti u skladu s uvjetima koje propisuje proizvođač. Prilikom ispitivanja strojeva prema hrvatskim propisima važno je da su strojevi opremljeni zaštitnim napravama, da su one ispravne i da ne može doći do strujnog udara. U obje države propisana je obaveza ispitivanja prilikom ugradnje opreme i nakon premještanja, no slovenski zakon definira i obavezu ispitivanja nakon dužeg vremena mirovanja stroja.
Ispitivanje električnih instalacija svodi se na provjeru električnih instalacija i opreme te na ispitivanje sustava zaštite od strujnog udara. Provode se periodično, preporuča se u rokovima između 3 i 5 godina.U Hrvatskoj se preporuča da rokovi ispitivanja električnih instalacija ne budu duži od 4 godine.
Ispitivanje sustava za zaštitu od munje provodi se nakon izgradnje ili rekonstrukcije objekta te nakon zahvata na samom sustavu. Sustavi za zaštitu od munje moraju se periodično ispitivati u rokovima od jedne do tri godine, ovisno o namjeni objekta. Periodi ispitivanja sustava za zaštitu od munje u Hrvatskoj također ovise o namjeni objekta, a propisani su normom.
Ispitivanje radnog okoliša obuhvaća ispitivanje mikroklimatskih parametara, jačine rasvjete, buke i kemijskih štetnosti. Ispitivanja radnog okoliša provode se periodično, najmanje jednom u svake tri godine. U Hrvatskoj obaveza je provesti ispitivanje parametara radnog okoliša najmanje jednom u svake dvije godine.
Iz navedenog vidljivo je da su naši i slovenski propisi dosta slični, ali postoji mjesta za napredak. Za očekivati je da će se postrožiti određene obaveze poslodavaca iz zaštite na radu, ali i da će neke druge postati fleksibilnije.