Dogodila vam se ozljeda na radu – što dalje i koja su prava zaposlenih osoba koja su pretrpjela ozljedu na radu?
Prije svega, potrebno je definirati što sve spada u ozljedu na radu.
Ozljeda na radu je svaka povreda nastala neposrednim djelovanjem uzročno vezanim za obavljanje poslova na kojima osoba radi. Ozljeda može nastati i naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela te druge promjene fiziološkog stanja organizma. Pod ozljedu na radu spada i bolest koja nastaje kao posljedica ozljede te ozljeda koja se dogodila na redovnom putu do radnog mjesta ili s njega.
Prijava ozljede na radu
Nakon nastanka ozljede na radu, ozlijeđenog radnika potrebno je zbrinuti, ovisno o težini ozljede. Lakša ozljeda na radu smatra se ona ozljeda nakon koje je radnik, nakon pružene hitne medicinske pomoći, upućen na kućno liječenje, dok je teža ona ozljeda zbog koje je radnik zadržan na bolničkom liječenju.
Nakon zbrinjavanja, poslodavac mora provesti preventivne mjere i osigurati mjesto rada gdje se dogodila ozljeda, isključiti korištenu opremu koja je uzrokovala ozljedu, obavijestiti stručnjaka zaštite na radu, ali najvažnije je pokrenuti postupak za priznavanje ozljede na radu.
Postupak za prijavu i priznavanje ozljede na radu kreće popunjavanjem tiskanice OR (možete ju pregledati ili preuzeti ovdje):
Prve tri stranice tiskanice, s podacima o poslodavcu, ozlijeđenoj osobi, podacima o samoj ozljedi i rukovoditelju, očevicima i drugim podacima, popunjava poslodavac. Posljednju, četvrtu stranicu, popunjava izabrani liječnik opće/obiteljske medicine te se podnosi HZZO-u prema mjestu prebivališta ili boravišta osigurane osobe ili prema sjedištu poslodavca.
Prijavu ozljede na radu (navedeni OR obrazac) poslodavac podnosi po službenoj dužnosti, a može se podnijeti i na traženje ozlijeđenog radnika. Ako poslodavac ne podnese prijavu ozljede na radu, istu je dužan podnijeti liječnik obiteljske medicine na zahtjev ozlijeđene osobe. Zahtjev za priznavanjem ozljede na radu te utvrđivanje prava nakon ozljede može podnijeti i sama ozlijeđena osoba (odnosno član obitelji u slučaju smrtne ozljede).
Da bi se prijavljena ozljeda vodila kao ozljeda na radu potrebno je da ju kao takvu prizna i kvalificira HZZO. Rješenje o ozljedi na radu donosi nadležna služba HZZO-a, o čemu će, u roku od 8 dana, obavijestiti izabranog liječnika opće/obiteljske medicine ozlijeđene osobe te nadležnog doktora specijalistu medicine rada.
Prava radnika iz zdravstvenog osiguranja
Na temelju priznate ozljede na radu, radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 100 % propisane osnovice (definira se Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju kao prosječni iznos isplaćene plaće u posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca kad se dogodila ozljeda na radu) za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u maksimalnom trajanju od 18 mjeseci po istoj dijagnozi.
Nakon isteka 18 mjeseci, radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće u visini od 50 % zadnje isplaćene naknade na temelju privremene nesposobnosti za rad, sve dok za nju postoji medicinska indikacija.
Prava radnika iz mirovinskog osiguranja
U slučaju da ozljeda uzrokuje trajno smanjenu radnu sposobnost, moguće je kroz mirovinski sustav ostvariti povoljnije uvjete za određivanje invalidske i privremene invalidske mirovine.
U slučaju da ozljeda uzrokuje djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti prije navršenih 65 godina života, radnik može ostvariti pravo na invalidsku mirovinu ako mu staž pokriva najmanje 1/3 radnog vijeka. U slučaju nastanka invalidnosti zbog ozljede na radu pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje se bez obzira na dužinu staža.
Radnici koji se, kao invalidi rada, rehabilitiraju i ponovno osposobe za rad na drugim poslovima, no nakon završetka rehabilitacije ostanu dugotrajno nezaposleni, mogu ostvariti privremenu invalidsku mirovinu prema idućim uvjetima:
- Nisu ostvarili zaposlenje u roku od 5 i više godina nakon završetka profesionalne rehabilitacije
- Nezaposlenost traje do 58. godine života
- Nije u tom periodu dobio ponudu za posao od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (ne smije odbiti ponudu za ponuđeni posao)
Na kraju, za nastanak ozljede na radu odgovoran je poslodavac, neovisno o tome obavlja li poslove zaštite na radu sam ili je za iste angažirao stručnu osobu ili vanjsku tvrtku.
Odgovori