Psihofiziološki napori na radnom mjestu

Zaštita na radu obuhvaća i upravljanje psihofiziološkim naporima na radnom mjestu te je važno identificirati i smanjiti psihosocijalne rizike.

Posao može zaposlenicima predstavljati veliki izvor stresa u njihovom svakodnevnom životu. Stres se definira kao događaj koji remeti ravnotežu u organizmu i zahtijeva određenu prilagodbu. Prema tome postoje stresniji poslovi i oni manje stresni, ali zajedničko je svima određeni pritisak na radnom mjestu.

Psihofiziološki napori nastaju kao posljedica problema na radnom mjestu uzrokovanih nepovoljnim okruženjem u kojem se obavlja posao. Oni mogu rezultirati zdravstenim problemima i psihosomatskim oboljenjima.
Poslodavac bi trebao voditi brigu oko postizanja zdravog radnog okruženja te o psihofizičkom stanju svojih zaposlenika. Stres se treba smanjiti koliko je moguće, a to možemo postići na razne načine.

Zahtjev za uspjehom
Jedan od najvećih izvora stresa je ciljanje k uspješnosti. Poslodavci koji žele dominaciju na tržištu imat će i velike zahtjeve prema svojim radnicima. Takvi zahtjevi kompenziraju se većom plaćom, no stalni pritisci i velik obujam posla mogu ostaviti posljedice u drugim životnim aspektima radnika. Radnici će u takvim slučajevima zapostaviti privatni život i zdravlje, što može imati dugoročne negativne posledice. Potrebno je naći ravnotežu i načine za opuštanje nakon kraja radnog dana ili tjedna. Na taj način smanjit će se pritisak i poboljšati radna atmosfera.

Psihosocijalni rizici
Ovi rizici uzrok su psihofizioloških napora. Oni obuhvaćaju sve probleme koji nastaju zbog loše organizacije, nejasnih uloga i loše radne atmosfere. Primjer psihosocijalnih rizika je stvaranje pritiska na radnike zbog prekratkih rokova za obavljanje određenog posla. Uzrok rizika može biti i loša komunikacija gdje se radnici ne mogu snaći niti znaju kome se obratiti za dodatno pojašnjenje i smjernice u obavljanju svojih poslova. Problemi se mogu javiti na svim razinama poslovanja.
Velik je broj potencijalnih izvora stresa na radnom mjestu. Potrebno je identificirati osobe koje su pod velikim pritiskom kako bi se spriječili problemi koji mogu nastati zbog takvih situacija, uključujući i ugrožavanje sigurnosti samog radnika i drugih zaposlenika i osoba.

Procjena psihosocijalnih rizika treba biti neophodan dio procjene rizika. Procjenu psihosocijalnih rizika mogu provesti stručnjaci zaštite na radu, specijalisti medicine rada i, ukoliko je potrebno, psiholozi. Oni mogu organizirati i edukacije zaposlenika o važnosti psihosocijalnih rizika i njihovom sprečavanju prije nego prerastu u velik problem.

Stres na radnom mjestu
Stres se javlja u situacijama kad zaposlenik ne može ispuniti zahtjeve koji su pred njega postavljeni zbog gore navedenih psihosocijalnih rizika. Stres ga može ugrožavati na radnom mjestu, ali i privatno. Najčešći uzroci stresa su preopterećenost radnim zadacima zbog nerealnih očekivanja nadređenih ili zbog loše komunikacije i razumijevanja s kolegama te drugih problema koji su za djelatnika nerješivi.
Simptomi stresa uključuju mučninu, znojenje, ubrzan rad srca, ubrzano disanje, gubitak daha, nesanica, depresija, agresivnost i drugi. Osoba nije u mogućnosti obavljati svoj posao, a može postati i razdražljiva i frustrirana zbog svoje situacije. Takvo stanje osobe smanjuje njezinu produktivnost i može uzrokovati dodatni stres zbog nagomilavanja radnih zadataka. Kod prepoznavanja simptoma stresa radnika potrebno je radnika uputiti specijalistu medicine rada i obiteljskom liječniku na liječenje zbog izloženosti stresu.

Sa stresom na radnom  mjestu može se nositi na mnogo načina. Važno je poboljšati komunikaciju s drugim kolegama na radnom mjestu kako bi zaposlenici međusobno mogli podijeliti svoje ideje i olakšati rješavanje problema. Dobra komunikacija između nadređenih i podrešenih te jasno razdijeljivanje i upućivanje u radne zadatke olakšat će rad i usmjeriti radnike. Važno je zadržati razinu profesionalnosti u komunikaciji na radnom mjestu, ali poboljšavanjem komunikacije značajno će se smanjiti stres i rizici poveznai sa stresom.
Zaposlenicima se preporuča bavljenje fizičkim aktivnostima, a zajedničkim bavljenjem aktivnostima, na primjer kroz team building, može se ostvariti bolja radna atmosfera.

Kod izrade procjene rizika stručnjaci bi trebali, zajedno s poslodavcem i radnicima, obratiti pozornost na rizike povezane uz stres na pojedinim radnim mjestima. U plan mjera potrebno je uključiti mjere i aktivnosti za smanjivanje stresa. Potrebno je pratiti promjene u ponašanju kod radnika koji su svakodnevno izloženi stresu te upozoriti nadležnu osobu ako se prepoznaju simptomi stresa kako bi se spriječio razvoj psihosomatskih bolesti.