Ovaj Pravilnik definira uvjete koje poslodavac mora ispuniti za svoje potrebe, odnosno tvrtka ako želi dobiti ovlaštenje za poslove zaštite na radu, kao i postupak izdavanja i ukidanja ovlaštenja te ostale mjere uz nadzor ovlaštenih tvrtki, usavršavanja i drugo.
Poslovi zaštite na radu za koje se izdaje ovlaštenje su:
1. obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca
2. osposobljavanje za zaštitu na radu (osposobljavanje radnika za rad na siguran način te osposobljavanje poslodavca, ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu)
3. izrada procjene rizika
4. ispitivanje radne opreme
5. ispitivanja fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških čimbenika u radnom okolišu.
Nove izmjene koje Pravilnik donosi definiraju da za ovlaštenje za poslove pod točkama 1 i 2 poslodavac ili pravna osoba mora zaposliti osobu s minimalno 300 ECTS bodova zaposlenu na najmanje pola radnog vremena. Također, idući stavak definira da ta osoba mora imati stručni ispit II. stupnja te dvije godine radnog iskustva u području zaštite na radu koje je „odradila“ u punom radnom odnosu.
Na pola radnog vremena poslodavac može zaposliti stručnjaka zaštite na radu na 3,4 sata dnevno koji su korisnici mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti prema propisu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
Za obavljanje poslova definiranih pod točkama 1, 2 i 3 uvjeti ostaju isti – najmanje tri zaposlena stručnjaka zaštite na radu u punom radnom vremenu iz područja tehničkih, biotehničkih ili prirodnih znanosti, od kojih jedan mora imati završen studij u području strojarstva, a jedan elektrotehnike ili kemije/kemijskog inženjerstva, a treći iz područja tehničkih, biotehničkih, prirodnih ili društvenih znanosti.
Za poslove pod točkom 4 potrebno je imati opet najmanje zaposlena 3 stručnjaka, od kojih najmanje jedan sa završenim studijem u području strojarstva i jedan u području elektrotehnike. Ako poslodavac radi ispitivanje radne opreme za svoje potrebe tada je dovoljno zaposliti dva stručnjaka zaštite na radu, jednog sa završenim studijem u području strojarstva, a drugi elektrotehnike.
Za poslove ispitivanja fizikalnih čimbenika (pod točkom 5) opet je uvjet tri zaposlena stručnjaka zaštite na radu, gdje jedan mora biti sa završenim studijem u području elektrotehnike, strojarstva ili fizike. Za poslodavce koji će ispitivanja pod točkom 5 raditi za svoje potrebe umjesto 3, moraju imati zaposleno najmanje 2 stručnjaka, uz isti uvjet da je jedan sa završenim studijem u području elektrotehnike, strojarstva ili fizike.
Za poslove ispitivanja kemijskih čimbenika uvjet završenog studija elektrotehnike, strojarstva ili fizike mijenja se u studij kemije ili kemijskog inženjerstva.
Za poslove ispitivanja bioloških čimbenika potrebno je imati zaposleno najmanje tri stručnjaka u punom radnom vremenu iz područja tehničkih (polje kemijsko inženjerstvo), biotehničkih, prirodnih (polje biologija ili kemija) ili medicinskih znanosti (polje temeljnih medicinskih znanosti i polje javnog zdravstva i zdravstvene zaštite). Za poslodavce koji ispitivanja bioloških čimbenika obavljaju za svoje potrebe umjesto tri, uvjet je najmanje dva zaposlena stručnjaka.
Stručnjak zaštite na radu definira se kao osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij odnosno specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih, biotehničkih, prirodnih, društvenih ili medicinskih znanosti te imaju položen opći i posebni dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu. Za stručnjake koji će biti „nositelji“ ovlaštenja za poslove pod točkama 1 do 5 traži se minimalno 2 godine radnog iskustva.
U radno iskustvo ubraja se rad na poslovima zaštite na radu nakon polaganja stručnog ispita, rad na poslovima inspektora rada u području zaštite na radu ili rad u tijelima državne uprave na poslovima zaštite na radu.
Za provedbu osposobljavanja iz zaštite na radu (točka 2) stručnjak mora imati stečena osnovna andragoška znanja, o čemu mora posjedovati važeće uvjerenje ili potvrdu.
Jedna od novosti izmjena Pravilnika je da se zahtjevu za izdavanje ovlaštenja može priložiti rješenje o statusu korisnika mirovine prema općem propisu o mirovinskom osiguranju ili rješenje o statusu korisnika mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti prema propisu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
Također, novost je da Ministarstvo može ukinuti ovlaštenje ako utvrdi nesrazmjer u odnosu na iskazane obavljene poslove zaštite na radu i radno vrijeme u kojemu su zaposleni stručnjaci zaštite na radu ovlaštene osobe na obavljanju tih poslova, odnosno ako se utvrdi da su stručnjaci prikazali i odradili više poslova nego li je to fizički moguće i/ili definirano njihovim ugovorom o radu. Isto tako, ovlaštenje se može ukinuti ako ovlaštena osoba odbija provođenje nadzora ili revizije, ne osigura prikladne uvjete za rad Povjerenstva ili ne surađuje s Povjerenstvom, odnosno otežava rad Povjerenstva prilikom nadzora te onemogućava uvid u dokumentaciju i dokaze o obavljenim poslovima zaštite na radu.